naslovna  |  arhiva  |  strip  |  autori  |  istorija  |  online stripovi  |  striparnice  |  izdavači  |  škole stripa  |  festivali  |  linkovi  |  youtube  |  kontakt  |  impresum


Izbor iz štampe...      Priredio: K. Z.
  ...Kada ti je do ljepote,
  čitaj Zimonićeve stripove!

Prije tridesetak godina – dok nije u svakoj prostoriji bio barem po jedan televizor, laptop, tablet i drugi ekrani koji nam zaokupljaju pažnju – časopisi za djecu i mlade kupovali su se i čitali u znatno većoj mjeri negoli danas. Broj čitatelja časopisa stalno opada kod tinejdžera, časopise revno kupuju i čitaju samo veći ljubitelji papirnatih izvora informacija, koji ne zaboravljuju kakvi se užici kriju među koricama i kojima nije mrsko provoditi vrijeme u društvu papira.

Velika je ponuda internetskih portala koji zamjenjuju časopise, stripove i ostale tiskovine – stalno nastaju novi portali, ali rijetki opstanu i zadrže kvalitetu (što se za Brickzine ne može reći – tu nema fušanja i ljenčarenja!). Kada ste zadnji put vidjeli dijete koje moljaka roditelje novog Zagora ili Garfielda, časopis ili knjigu? Ne tako skoro, zar ne?

Modra lasta

Meni je početak mjeseca tijekom školske godine prolazio u iščekivanju Modre laste. Doduše, brat je bio stariji pa je zato bio pretplaćen na taj časopis, a ja sam jedva čekao da dođe kući s novim brojem kako bih najprije pročitao strip stričeka Ivice (Bednjanca) na zadnjoj stranici. To mi je tada bila primarna literatura – strip. A uvijek mi je bila fascinantna i naslovnica Modre laste koju je redovno stvarao Krešimir Zimonić – poetična i nježna, katkad je odisala mističnom atmosferom. Prave umjetničke kreacije. Danas su rijetki časopisi koji se mogu pohvaliti tako originalnim naslovnicama.

Bilo je u tadašnjoj Modroj lasti i misaonih stripova u kojima se nalazilo lice s naslovnice – riječ je o serijalu Zlatka. Izdavačka kuća Fibra objavila je 2012. godine popriličan broj priča u kojima se govori o djevojci Zlatki, a ljubitelji tih priča o sazrijevanju, življenju i snatrenju nipošto ne bi smjeli propustiti strip album Godišnja doba (Mala zvona, 2020.) u kojima je Zlatka također glavna protagonistica, uz još neke stare likove koji se i ovdje pojavljuju.

U naslovu Godišnja doba redovno se spominje Zlatkin prisan odnos s prirodom i svijetom uopće. Zlatka dublje doživljava okolinu oko sebe, površnost joj nije osobina. Misaono je i iznadprosječno biće Zlatka, uvijek voljna provoditi unutarnja istraživanja, sklona aktivnom sanjarenju. Godine prolaze, ali ona se nije promijenila, ostala je svoja – autentična i atipična, borbena i bistra, čudesna i čudnovata, znatiželjna i zamišljena. Potrajalo bi kada bih krenuo nabrajati epitete što su joj svojstveni. Nisam u stanju njezine avanture predočiti u nekoliko riječi, njih naprosto morate osobno doživjeti. Neovisno o godišnjem dobu – bila ciča zima ili bablje ljeto – priče o Zlatki jednako dobro sjedaju na svoje mjesto.

Zimonićeva Zlatka primijećuje naoko beznačajne sitnice koje svi uzimaju zdravo za gotovo, pokazuje snažnu težnju prema skladu, slobodi i umovanju – meni ona predstavlja simbol života, štoviše, budi želju za životom i stvaranjem. Zlatkine minijaturne avanture su, ako mene pitate, duhovno štivo – odmor za umornu dušu. Dok pišem ove retke, nemam uz sebe Zimonićevu knjigu – dijeli nas stotinjak kilometara, a tako bi mi dobro došla. Ako vam je do pozitivnih i ispunjavajućih misli, neće biti zakinuti tijekom čitanja strip albuma Godišnja doba – izostala je svaka vrsta zlobe i negativnosti, nema šanse da ćete se natmuriti ili razočarati ako kanite pročitati vrhunsko ilustrirano i jednako vrhunsko napisano štivo.

Dvostruki pjesnik

Krešimir Zimonić je dvostruki pjesnik – stvara stihove i riječju i crtežom, posjeduje prepoznatljiv stil izražavanja, lepršav i sanjiv, kao stvoren za Zlatkinu snažnu osobnost koju nitko i ništa ne može pokoriti. Njegovi su radovi vizualna poezija, pružaju čarobnu ugodu. Kada Zimonićeva heroina jednom osvoji vašu pažnju i uđe u vaš svijet, ostane tamo zanavijek.

Nešto stariji čitatelji pomoću strip albuma Godišnja doba podsjetit će se nekadašnjih godina kada se intenzivno čitala Modra lasta (te ostali časopisi), a vratit će im se sjećanja na Zimonićeve radove, kada je lik Zlatke bio rašireniji i poznatiji među čitateljima – bila su to analogna vremena kada se čitalo više i pažljivije. Usporedite kolike su naklade knjiga bile prije trideset godine i danas pa će vam sve biti jasnije. Situacija se jako promijenila po pitanju naklade i kod časopisa.

Godišnja doba sigurno će stvoriti nove Zlatkine poklonike među mlađima, teško da će ih njezin svijet ostaviti ravnodušnima. Nastojte ne propustiti ovaj biser. Nakon što se uvjerite u kvalitetu Zimonićevih djela, pokušajte proširiti dobru riječ o njemu. Ne košta vas ništa, iziskuje samo malo dobre volje i vremena.

Miroslav Cmuk

[Objavljeno: Brickzine, Rijeka]
Objavljeno: 02.12.2020.
Strip revija Večernjeg lista br. 87...      Press: StripForum
  ...studeni 2020!

• VELIKANI HRVATSKOG STRIPA:
  BORIVOJ DOVNIKOVIĆ-BORDO
• Emil i Detektivi • Crtež: Borivoj Dovniković – Bordo
· Scenarij: Marcel Čukli prema Erichu Kästneru

Ime Bordo poznato je posvuda gdje se stvara umjetnost filmske animacije, podjednako u Europi, Americi i Kanadi, Kini. Nadimak, koji je ujedno i pseudonim, sastavljen od početnih slogova imena i prezimena Borivoja Dovnikovića, označava jednog od najistaknutijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma, autora koji je filmovima “Znatiželja”, “Krek”, “Ljubitelji cvijeća”, “Putnik drugog razreda”, “Škola hodanja”, “Jedan dan života” i još nekima (potpisujući ih kao scenarist, crtač, animator i redatelj) dosegnuo vrhunske standarde u domeni “sedme umjetnosti”.
Kad se na nekoj od autorovih retrospektiva pogleda te filmove koji su svojedobno osvajali nagrade i priznanja na festivalima u nas i u svijetu, vidi se da su do danas zadržali privlačnost i svježinu te kao istinski evergrini opravdavaju četiri nagrade za životno djelo dodijeljene Bordi na raznim stranama (jedna je državna “Vladimir Nazor”). Tu je i svjetski ugledna titula Mister Linea koja mu je dodijeljena 1995. u povodu stogodišnjice kinematografije.
Pridoda li se tomu da je poznat kao jedan od utemeljitelja zagrebačkog Animafesta, da je napisao i nacrtao instruktivnu “Školu crtanog filma” (prevedenu u Češkoj i Francuskoj), da ga kao gosta predavača često pozivaju na filmska učilišta i festivale u svijetu – ne treba se čuditi što dio javnosti doživljava Dovnikovića isključivo kao čovjeka od filma.
A to je nevolja! Nerijetko se zaboravlja da je Bordo svestrani likovnjak, profesionalac koji je značajan dio svog kreativnog potencijala usmjerio na suradnju s tiskovnim medijima.
Prije svega, vrhunski je karikaturist, sa stažom koji uz povremene prekide traje šezdesetak godina.
Kao ilustrator i grafički dizajner objavio je tisuće crteža u novinama i časopisima, što u realističkoj maniri, što u stiliziranoj izvedbi (preporuka: zaviriti u komplete legendarnog VUS-a!), ilustrirao je brojne knjige i slikovnice, dizajnirao naslovnice, plakate, reklame, kataloge, zaštitne znakove (napr. Podravke, Croatia osiguranja), likovno pratio razne manifestacije (sjetimo se simpatične maskote akcije “Više cvijeća – manje smeća”).
Tu je napokon i strip! S više od trideset crtanih priča raznih žanrova i tko zna koliko geg-pasica, pretežno objavljivanih tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, Bordo se uvrstio u klasike hrvatskog stripa.
U Bordinom slučaju sve je zapravo i počelo sa stripom, ishodištem njegova kreativnog razvoja. Rođen 1930. u Osijeku, već od prvih razreda osnovne škole družio se s Princom Valiantom, Tarzanom, Flashom Gordonom i ostalim junacima iz Mike Miša, s Tri ugursuza iz Veselog zabavnika, s Cikom i Cakom iz Vandrokaša, s Mikijem, Popajem i Baš Čelikom iz Politikinog zabavnika. Podjednako su ga privlačile ilustracije na stranicama dječjih časopisa i karikature u Ošišanom ježu, uživao je kad bi se u predigri glavne predstave u kinu pojavili Disneyevi i Fleischerovi kratki crtići. Sve to, a ponajviše stripovi, poticali su ga na vlastito likovno izražavanje. Prve stripove crtao je po školskim bilježnicama i odbačenim pakpapirima. “Već od najranijeg djetinjstva olovka i papir bili su mi sve”, zapisao je jednom zgodom. “Kad sam upoznao strip, postao mi je ne samo obavezna i draga lektira (kao i svoj ostaloj djeci), nego i životni cilj: nadobudno sam smatrao da ću kad odrastem sasvim sigurno biti strip-crtač. Otac nije imao ništa protiv toga; naprotiv, podržavao je moj talenat, i ja sam mu zbog toga zahvalan.”
• Mali prijatelj • Crtež: Borivoj Dovniković – Bordo
Želju da se profesionalno bavi stripom zamalo je ostvario već kao petnaestogodišnji gimnazijalac: potkraj 1945, sedam mjeseci po završetku Drugoga svjetskog rata, u Glasu Slavonije počinje izlaziti njegov strip “Udarnik Ratko”, o podvizima zagrebačkih ilegalaca u vrijeme okupacije, ali nakon četvrtog nastavka objavljivanje biva naprasno prekinuto. Baš tada zahuktala se hajka na strip: Agitprop je cijelu likovnu vrstu proglasio kapitalističkom izmišljotinom, kojoj nema mjesta u novom društvu!
Neuspjeh ga nije obeshrabrio: i dalje je marljivo crtao (uglavnom plakate za omladinske i frontovske zabave, vinjete na zidnim novinama, rebuse u enigmatskim listovima). Kad je najesen 1949. s kartonskim koferom napustio rodni Osijek i u Zagrebu položio prijemni ispit na Akademiji likovne umjetnosti, ponudio je suradnju Kerempuhu – da bi ponekim honorarom olakšao svoju podstanarsku situaciju. S nekoliko karikatura nacrtanih za probu iskazao je svoje mogućnosti i ubrzo postao profesionalni karikaturist, najmlađi u redakcijskom sastavu toga tiražnog humorističko-satiričkog tjednika.
Zahvaljujući visokim prihodima koje je ostvarivao Kerempuh, upravo je tada u okviru redakcije sazrela odluka o stvaranju prvog domaćeg profesionalnog crtanog filma. Bordo se odmah priključio malobrojnoj ekipi koja je pod umjetničkim vodstvom Waltera Neugebauera i producentskom palicom glavnog i odgovornog urednika Fadila Hadžića krenula u za ono vrijeme veliku i krajnje neizvjesnu stvaralačku avanturu. Radeći na “Velikom mitingu”, satiričkoj priči o aktuelnoj temi Informbiroa, kao jedan od dvojice najbližih Walterovih crtačkih pomoćnika (drugi je bio Vladimir Delač, poslije im se još pridružio Ico Voljevica), otkrivajući kroz rad suštinu i zanatske tajne animacije, Bordo se trajno zagrijao za crtani film, kojemu će u budućnosti posvetiti svoje najbolje stvaralačke godine.
• Mendo Mendović • Crtež: Borivoj Dovniković – Bordo Scenarij: Mladen Bjažić
Oduševljenje uspjehom “Velikog mitinga” (premijera je održana uoči 1. maja 1951.) bilo je toliko, da je ubrzo osnovano poduzeće za proizvodnju crtanih filmova Duga film. Tu je Dovnikoviću povjeren film “Goool”, šaljivi crtić o nogometnoj utakmici majmuna i zečeva, kojemu je bio glavni crtač i animator. Tek što je ostvario projekt, položivši u neku ruku majstorski ispit iz animacije, Duga je iz razloga štednje likvidirana. Proizvodnja crtanih filmova prekinuta je za duže razdoblje – pa će se Bordo vratiti animaciji tek koncem pedesetih godina (u Zagreb fimu).
U međuvremenu je zatoplila društvena klima, nakon raskida s Informbiroom popustile su mnoge stege ideološke naravi, pa je ublažen i strogo negativan odnos spram stripa. Tako se 1951. strip počeo vraćati na stranice dječjih i omladinskih listova i časopisa. Bordo se među prvima autorski angažirao na obnovi domaćeg stripa.
Veliko iskustvo stečeno u radu na karikaturi, ilustraciji i crtanom filmu omogućilo mu je da na stranicama Pionira, Horizontovog zabavnika, Petka, Miki stripa, Vjesnika, Mladog zadrugara i napose legendarnog Plavog vjesnika, uz suradnju nekolicine scenarista,  ostvari velik broj stripova raznih žanrova, realističnih i grotesknih, kojima je privukao pozornost nekoliko generacija stripoljubaca. Većinom ih je crtao uz svakodnevne obveze u tisku ili na filmu, ali s istinskim stvaralačkim zadovoljstvom. U istom raspoloženju posljednjih godina nastaju i pričice o psu Čipku i djedu Filipu, koje neki novi klinci svakog mjeseca željno iščekuju u Bijeloj pčeli. Bordo je i scenarist tih anegdota!
R.A.

• VJEKOVNICI: Prah, 2. dio • Scenarij: Marko Stojanović · Crtež: Milorad Vicanović Maza · Boja: Dejan Sedlan
• ROMEO BROWN: Muljatori, 2. dio • Scenarij: Peter O’Donnel · Crtež :Jim Holdaway
ŠIC-MIC • Autor: Walter Neugebauer
TATICA: Obiteljske tajne • Autor: Nob
• PEANUTS • Autor: Charles Schulz

Čitajte nas, pišite nam, posjetite na www.stripforum.hr i Facebooku.
Objavljeno: 01.12.2020.
Robert Crumb i Aleksandar Zograf...      Press: Z. Đ.
  ...Online tribina: Klub Močvara and Turbina - turbo tribina!

ROBERT CRUMB I ALEKSANDAR ZOGRAF
Petak 4.12., 19:00

Razgovor Roberta Crumba i Aleksandra Zografa održat će se online na Facebook stranici Močvare (facebook.com/mochvara). Pozivamo publiku da šalje pitanja putem chata, uz napomenu da se razgovor odvija na engleskom jeziku.

Robert Crumb, rođen 1943. godine, jedna je od najutjecajnijih ličnosti svjetskog stripa. Tijekom šezdesetih bio je sigurno najistaknutiji predstavnik američke underground strip revolucije, dok je njegovo stvaralaštvo, sve do današnjeg dana, oblikovalo razmišljanja čitavih generacija ljudi. Crumb je u svojim stripovima drzak i ciničan, dok dira u živac suvremenog čovjeka i njegove umorne psihe. Svakako je u svom izrazu i duboko ekspresivan, iskren do bola i politički nekorektan, ali istovremeno i zamišljen nad smislom svega. Znalački se nastavljajući na tradicije američke popularne umjetnosti, Crumb se u isto vrijeme usudio izvrgavati ruglu srednjostrujašku Ameriku, a danas živi uglavnom provodeći vrijeme u kontemplaciji u svojoj kući na jugu Francuske.

Razgovor s Robertom Crumbom o nekim aktualnim temama kao što su Covid-19, nedavni izbori za američkog predsjednika ili sudbina stripa u suvremenom svijetu vodit će Saša Rakezić alias Aleksandar Zograf, strip autor iz Pančeva, što će biti odlična prilika da i od njega čujemo različita razmišljanja na navedene teme. Zograf je od ranih devedesetih aktivan na međunarodnoj sceni, objavljujući svoja razmišljanja i istraživanja u formi kratkih stripova. Čitatelji srpsko-hrvatsko-bosanskog jezika (ili kako god taj jezik nazvali) u mogućnosti su, počevši od 2003. godine, čitati njegove stripove svakog tjedna u beogradskom magazinu Vreme, dok su se kolekcije njegovih radova pojavile u Italiji, Francuskoj, Japanu, Portugalu, Austriji, Mađarskoj i drugdje.

Močvara on the web:
linktr.ee/mochvara
Objavljeno: 30.11.2020.
Post Scriptum (193)      Autor: Zoran Đukanović
Holandsko izdanje 'Patagonije' (Hum!, 2016)
Graviranje Patagonije – 1
(Veliki Teks – Patagonija, Bozeli & Frizenda)

Najlepši deo čitanja su iznenađenja

Kada sam zaronio u Patagoniju scenariste Maura Bozelija (Milano, 1953) i crtača Paskvalea Frizende (Milano, 1970) očekivao sam da ću u dosledno primenjivati standardne istraživačke metode za pisanje o nekom stripu. A to bi značilo istražiti istorijski kontekst priče, pošto se ona makar delimično referira na stvarnu prošlost Argentine devetnaestog veka; eventualno upoznati politička previranja u periodu u kome se priča odvija. Takođe, korisno je proveriti da li su neki od likova stvarne istorijske ličnosti. Zatim, upoređivati ovu priču sa tekućom matricom priča o Teksu Vileru. To se naravno tiče opšteg konteksta serijala, kao i konteksta unutar Velikog Teksa, kao osobene linije unutar serijala. Što se tiče opusa crtača, ono što najčešće sledi je odmeravanje crtačkog rezultata Paskvalea Frizende u Patagoniji u poređenju s ostalim njegovim stripovima, njegovim radom na Kenu Parkeru, a pogotovo na Magičnom Vetru. Ipak, susret s delom može u sebi da krije iznenađenja i to je možda najlepši deo čitanja, kada se se stvari ne odvijaju sasvim u skladu sa očekivanjima. Patagonija me je odvela ipak u jednom nešto drugačijem smeru, ponajviše ka ispitivanju specifičnog crtačkog postignuća koje nisam kod Frizende do sada nigde sreo u tom intenzitetu i nekim narativnim svojstvima Bozelijeve priče.

U tekstovima koji prethode mome u ovom izdanju naći ćete dosta od gore navedenog, ali i naznake da je Frizenda imao pomalo tremu da se poduhvati epizode u seriji Veliki Teks,koji je veliki ne samo po formatu i dužini (224 table stripa!) nego i ugledu crtača koji učestvuju u najambicioznijoj ediciji vezanoj za ovog junaka. Svest o složenosti zadatka je čudo. Trema može da inhibira, ali isto tako može nečiji rad da uzdigne do tada nepoznatih visina. Uverenja sam da se upravo ovo drugo dogodilo Frizendi u Patagoniji.

Umereni revizionizam i leptirov efekat

Teks specijal, Teksone ili Veliki Teks broj 23 pojavio se 2009. godine donevši biser, Patagoniju. Podserijal Veliki Teks postoji od 1988. U prvom broju bili su Klaudio Nici i Gvido Buceli i time je započeta jedna pripovedačka avantura koja će razdrmati makar neke od standardnih premisa na kojima počivaju priče o Teksu Vileru. Bitno je povećan broj stranica (224 uz redovne uvodne materijale koje čine izdanje od nekih 240 stranica!), što daje znatno veći manevarski prostor za gradnju priče, a štampa se na gigantskom formatu gotovo dvostruko većem od uobičajene veličine Bonelijevih svezaka. Takođe, smatra se posebnom privilegijom raditi Velikog Teksa. Među pozvanim se nalaze mnogi crtači s prestižnom reputacijom, a koji inače ne pripadaju Teksovom univerzumu.Odvajanje ovog izdavačkog segmenta priča o Teksu otvorilo je vrata za „umereni revizionizam“. Ova institucionalizacija dozvoljenih izazova je do određene mere korak u susret promenama koje je, pak, u superherojskom svetu inicirali Frenk Miler sa stripom Betmen - Povratak mračnog viteza (1986) i Alan Mur s Nadziračima (Watchmen, 1987). Svet stripa se permanetno menja, bilo da priželjkujemo te promene, bilo da im se opiremo, pa i svet Bonelijevih izdanja je pretpeo niz evolutivnih promena. Jedna od ključnih bila je isprva marginalna pojava Kena Parkera koja će kasnije kao leptirov efekat (metafora koja kaže da mahanje krila leptira s jedne strane okeana može prouzrokovati efekte s druge strane okeana) uticati na načine pripovedanja u ostalim Bonelijevim stripovima.

70 godina Teksa Vilera - Dušan Mladenović i Zoran Đukanović, predavanje, Salon stripa, Beograd, 2018.

Svest o impliciranim (onim prisutnim, a ne nužno neposredno i odmah vidljivim) uticajima veoma je važna za razumevanje sveta stripa. Frizenda ističe da je uticaj Kena Parkera na Magičnog Vetra toliki da on ne bi mogao postojati bez vizije Divljeg zapada rođene u stripu Đankarla Berardija i Ive Milaca i, takođe, još jedne ranije vizije rođene zahvaljujući Đinu Dantoniju u Pričama s Divljeg zapada. Oni koji se u domaćem stripu, pak, čude a zašto je toliko važna grupa Novi kvadrat i talas Treća generacija koji su revolucionisali strip u Jugoslaviji krajem sedamdesetih i pokazali kako alternativa može da pobedi i postane mejnstrim, mogu da uče kako misliti istorijski o stripu od Frizende.

Prolog

Bozeli i Frizenda počinju Patagoniju smesta s tour de force - prologom u punoj vizuelno-pripovedačkoj snazi. Indiosko pleme Teuelčesi predvođeni Kalfukurom, koji napadnu  i pobiju posadu utvrđenja i zatim za deset minuta masakriraju obližnje selo doseljenjika, uzevši mlade žene i decu u roblje, a onda nestanu u pampi s plenom i petsto grla stoke - prave su utvare. Prolog u Patagoniji, međutim, nikakve veze s hororom kao žanrom nema. Ono što se munjevito i dobrim delom u tišini dešava pred čitaocem budi osećanje stvarne, neumitne, a ne apstraktno iracionalne opasnosti. Time su zadati ton i ritam priče kojoj od tada prisustvujemo. Poduhvat Kalfukurinih ratnika nije primarno krvoločan nego je pragmatičan. Pokolj je sredstvo da granicu učine mnogo ranjivijom, poroznijom za indioske upade kada god to požele. Razmak između istaknutih utvrđenja nije veći od deset kilometara i između njih postoji telegrafska veza. Taj lanac utvrđenja čini osamsto kilometara granične linije. Utvrđenja su uporišta „pokretne granice” (takozvanog „Alsininog rova“ – ministar rata, general Adolfo Alsina stvarna je istorijska ličnost kao i Kalfukura, on je strateg ovog ogromnog projekta) koja se, poput one na severnoameričkom Divljem zapadu, sve više pomera ka jugozapadu, potiskujući Indiose. Ko je gledao film Majkla Ćimina Vrata raja (1980) - bez obzira što je u filmu reč o potpuno drugim etničkim grupama i istrebljenju doseljenika, a ne starosedelaca - može da vidi da su metode teritorijalnog osvajanja, potiskivanja ekonomski i tehnološki slabijih etničkih grupa sa prostora, koji su obećavali ogromnu ekonomsku dobit, u svojoj biti iste – neumoljive i da se ne ustručavaju od krajnje konsekvence, genocida, što jeste vrsta socijalnog horora. Nemilosrdnost i pragmatizam Kalfukure su neka vrsta ogledalske slike nemilosrdnosti i pragmatizma argentinske vlade. Na dugi rok, Kalfukurin otpor, ma kako bio silovit i taktički delotvoran, nema šanse za uspeh.

Prolog u kome se u tišini pojavljuju ratnici kao utvare iz magle.

Narativni postupak

Dobar je stilski postupak da odmah po stišavanju pokolja Bozeli unosi voice over za koji upotrebljava navodnike, glas iz pozadine koji onda pređe u glas Eduarda Luhana, vojnog atašea pri ambasadi Argentine u Vašingtonu. Na taj način Bozeli stvara efekat priče-u-priči-u-priči, glas nevidljivog naratora se pretvara u govor u oblačiću, a Frizenda to rešava tako što poslednjem stripskom prizoru zaobli oštre ivice slike, pre no se Luhan pojavi, sa strane na kojoj nastupa prelaz u direktni govor. Tim postupkom će se autorski duo Bozeli-Frizenda služiti još u nekoliko navrata kad bude pravio flešbekove u priči. Oni treba da, kroz podsećanje na Teksovu meksičku avanturu od pre deset godina, posluže objašnjenju motivacije Teksa zašto će se uputiti u daleku Argentinu: staro prijateljstvo, zajednički ideali i slični problemi u odnosima između belaca i starosedelaca. Kako je obučen vojni ataše? Tu već počinje da uplovljava pitoresknost argentinske kostimografije, drugačije od one na koju smo navikli u vesternima i stripu o Teksu Vileru. Svi, međutim, sede na zemlji. Ataše time izražava poštovanje rituala „ljudi sa resama“: Teksa, Kita Karsona, Tiger Džeka i Kita, Teksovog sina.

Argentina, ambijent pampa nametnuće drugačiju ikonografiju, što Frizendi odlično polazi za rukom. Atmosfera je ono po čemu će se pamtiti strip  Patagonija. Album se pojavio 2012. godine. Predstavlja labor of love, ljubavni trud dvojice autora da se ispriča jedna drugačija priča.

Prizor kojim počinje pogovor za 'Patagoniju' u kapitalnom izdanju Veselog četvrtka

U pripremama za ovo izdanje, prvo sam čitao holandsko izdanje Patagonije u mekom povezu koje poseduje dopadljivu kremkastu boju hartije većine Bonelijevih izdanja. Međutim, na čuđenje urednika Veselog četvrtka Dušana Mladenovića, rekao sam mu da je holandska verzija Velikog Teksa u potpunosti osiromašena od uvodnih tekstova koji redovno prate italijansko izdanje. Upravo u tom zanemarivanju dodatnih informacija i analiza uz strip delimično leži odgovor zašto je holandska kultura stripa manje razvijena od belgijske, francuske, pa i italijanske. U Holandiji je odnos prema stripu dominantno fanovski, bez posvećivanja pažnje ekstra senzibilisanju čitalaca pratećim materijalima, bilo o autorima, bilo o delu.

Filmičnost, tekstura i atmosfera

Frizenda je učenik Ive Milaca. Na Kenu Parkeru je učio tajne stripskog jezika. U Magičnom Vetru je dozreo njegov vlastiti, prepoznatljivi stil. Šta je od Milaca preuzeo, a u čemu se razlikuju? Naučio je mnogo od majstora, pre svega dinamiku filmske režije, kao i epičnost izražavanja kroz stripske sekvence i montažu table. Milacovu poetiku redukcije crteža i iščezavanja u krokiju nije, međutim sledio. To kao da nije odgovaralo njegovom crtačkom temperamentu. Njegov crtež u poređenju s Milacom je mnogo konkretniji. Umesto redukcije, više ga je privlačilo posvećivanje pažnje detalju. Frizendin crtež u Patagoniji je najimpresivniji u ikonografskim detaljima interijera i eksterijera, kostimografiji, dočaravanju magle i ponajviše scenama munjevite akcije. Njega interesuju tekstura i atmosfera, možda čak i više od samih karaktera u priči. U Patagoniji on tretira priču pomalo kao fotografiju u sepiji u odnosu na koju imamo izvesnu distancu. On nas ne uvodi toliko u subjektivnost onoga što se u priči događa. Hajde da se ponovo osvrnemo na neverovatnu akcionu sekvencu kojom počinje Patagonija. Ova sekvenca traje čitavih dvanaest stranica. U njoj, iako je Frizenda učenik Milaca, ima manje doživljavanja akcije iznutra, subjektivnosti akcionog (tako karakteristične za Kena Parkera), a više onoga što kao sjajni hičkokovski suspens prethodi, munjevito objektiviziranog masakra i onoga što kao poražavajuća atmosfera pokolja sledi nakon kulminacije akcije.

Frizenda je u 'Patagoniju' uneo arhaičnost gravure i doživljaj sepije

„Ali... u Argentini! Pa to je na drugom kraju sveta!“ – možda su najvažnije reči koje izgovara Kit Karson, kome je ovaj put u priči dodeljena veoma kratka uloga (kao uostalom i Tigeru). Zato Frizenda želi da ovoj epizodi prida potpuno osobenu vizuelnu atmosferu koja će se pamtiti, što će mu zaista poči za rukom.

(nastaviće se)

(Veliki Teks: „Patagonija“, scenario: Mauro Bozeli,
crtež: Paskvale Frizenda, Veseli četvrtak, Beograd, 2018)
Objavljeno: 29.11.2020.
Strip: Noćni sud (162)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 29.11.2020.
Kutak za devetu umetnost...      Autor: Dušan Pavlović
  ...Politička ekonomija Dilan Doga.

Strip-serijal Dilan Dog nije počeo kao običan bonelijevski strip.

Već 1986, kad se pojavila prva epizoda (Doktor Ksabaras), Dilan Dog bio je drugačiji.

Predstavljao je pokušaj da italijanska izdavačka kuća Boneli redefiniše dotadašnje strip junake.

Od početka 1950-ih godina, Boneli je izdavačku delatnost zasnivao na vestern žanru.

Posle prvih par decenija uspeha, najvažniji strip junaci Teks Viler i Zagor zapali su u kliše.

Činilo se da uvek čitate jednu istu epizodu sa promenjenim likovima.
Na kraju Teks i Zagor pobede sve zlikovce i spase nemoćne.

Ovaj šablon razbijen je već 1975. pojavom Mister Noa, prvog Bonelijevog antiheroja, ratnog vojnog veterana, alkoholičara i ženskaroša.

Potom se 1977. pojavio još jedan vestern antiheroj Ken Parker.

Pojavom Martija Misterije (1982), pa potom Dilana Doga, Boneli menja sadržinu i karakter svojih junaka i prebacuje se na istoriju, arheologiju, nauku i savremene psihološke, a kako je vreme prolazio sve više i društvene probleme.

Prve tri decenije serijala, Dilan Dog se bavio ličnim strahovima ljudi koji se manifestuju kroz noćne more.

Kurs počinje da se menja kad se kao scenarista pojavljuje Roberto Rekioni, koji je prvi scenario za epizodu regularne edicije Formular A38 napisao 2009.

U toj epizodi jedna velika korporacija (simbolično smeštena u zgradi 30 St Mary Axe) pokušava da eliminiše entropiju na Zemlji, uvodeći savršenu racionalnost koja će omogućiti veću efikasnost društva.

Epizoda predstavlja kritiku ekonomskog i tehnokratskog shvatanja organizovanja društva (utemeljenog u teoriji racionalnog izbora) u kome se iracionalnost u ponašanju smatra feleričnom.

S tom razlikom što se u ekonomiji veruje da će iracionalni subjekti propasti i nestati s tržišta prirodnim načinom (u skladu sa Šumpeterovim konceptom kreativne destrukcije), dok se u politici to može ostvariti samo prisilno, tj. protivno volji pojedinaca.

Kad 2013. preuzima uredništvo nad celim serijalom (obeleženo epizodom Duboki svemir), Rekioni sve više ubacuje savremene društvene, ekonomske i političke teme.

U poslednjih nekoliko godina one postaju dominantne.

Društvene noćne more sada postaju glavni problemi koje Dilan treba da rešava.

Serijal počinje temeljniju redefiniciju pojavljivanjem Džona Gousta, izvršnog direktora Goust korporacije i Dilanovog novog arhi-neprijatelja koji je na tom mestu smenio doktora Ksabarasa. (Takođe, inspektor Blok odlazi u penziju, a u Skotland jard dolaze novi ljudi koji imaju drugačiji odnos s Dilanom.)

Goust stvara društveni i politički haos da bi potom lakše upravljao društvom nudeći autoritarna rešenja političkog organizovanja. (Goust se dosad pojavio u 16 epizoda, a njegova uloga u kasnjim promenama serijala je mnogo veća nego što u početku izgleda.)

Kritiku autoritarnih političkih tendencija započetu epizodom Formular A38, autori kombinuju sa kritikom neoliberalizma, koja se prepoznaje u epizodi Ljudska mašina, a koja istražuje oblike socijalne i političke represije kroz represiju na radnom mestu.

Da bi istražio težak položaj svog klijenta, Dilan se zapošljava umesto njega da bi sam prošao kroz iskustvo otplate kredita i neprekidnog straha od gubitka posla.

Pozivajući se eksplicitno na Markuzeovog Čoveka jedne dimenzije (Gručo na par mesta citira ovo delo iz 1964), autori kroz Dilana pokazuju kako prosečan pojedinac u takvom okruženju, boreći se sa noćnim morama koje stvara strah od gubitka posla i spoznaja da je šrafćić u mašini, gubi želju za životom.

U epizodi Divlje godine slična stvar se kritikuje u muzičkoj industriji.

Insipirisana filmom Alena Parkera Angel Heart (1987), govori o rok muzičaru koji u nemilosrdnoj konkurenciji uspeva tek kad proda dušu đavolu. (Rekioni ima svoj cameo na dnu uvodne stranice noseći ispod miške ploču Paranoid grupe Blek Sabat.)

Ove godine u izdanju Veselog četvrtka u Srbiji izlaze čak tri važne epizode koje nastavljaju ovaj trend.

Teror istražuje predrasude savremenog društva o pripadnicima druge etničke grupe dovodeći u pitanje opstanak multikulturne zajednice.

Čini se da uprkos činjenici da je ogromna broj pripadnika etničkih grupa integrisan u većinsku zajednicu, ona ipak ne želi da ih prihvati.
U epizodi Plamen autori bacaju Dilana u grotlo nasilnih protesta u Londonu.

Centralna polemika između Dilana i njegove devojke vodi se oko aktivnog učešća u promeni sistema i posredstvom društvenih mreža.

Nije moguće promeniti svet ako aktivno ne učestvujete u njegovoj promeni.

Vrhunac političkog angažmana ove godine dolazi u oktobarskoj epizodi naslova Kraj tame.

Dilan ima komplikovan zadatak da se izbori sa konfuzijom koja nastaje prisustvom ogromnog broja medija kroz koje prolaze informacije.

Svako ima pravo da kreira i plasira u javnost sopstvenu vrstu istine.

Ovo je glavna karateristika post-modernističkog društva u kome nema jasnih moralnih i drugih orijentira.

Putujući kroz apokalipsu, Dilan se suočava s različitim društvenim grupama koje imaju separatne identitete i, posledično, različite verzije istine.

Svako od njih treba da pobedi strah koji ih podstiče da svoju verziju istine štite uskraćivanjem osnovnih prava i sloboda drugima.

Autori kroz ponašanje glavnog junaka sugerišu da su u haotičnom svetu pojedinci prepušteni sami sebi u pokušaju da se izbore sa haosom informacija i više alternativnih istina.

A, krajem prošle godine serijal doživaljava tzv. reboot – novi početak.

Dilan (zakleti neženja) je primoran da se oženi svojim partnerom Gručom da bi spasao svet od meteora koji preti da ga uništi.

Razume se, ova opasnost samo je simbolički prikaz stvarne opasnosti u liku Džona Gousta, koji predstavlja realnog neprijatelja.

Ovo venčanje, kao i reboot serijala, koji je usledio nakon originalnog broja 400, izazvalo je dosta polemike među fanovima.

Nakon toga, serijal prati novog Dilana iz alternativne dimenzije, koja od 401. epizode postaje glavna.

Jubilarna, 400. epizoda, pod nazivom A danas, apokalipsa!, u Srbiji će sledeće nedelje biti objavljena kao strip album.

[Objavljeno: Danas, Beograd, 14. novembra 2020]
Objavljeno: 27.11.2020.
Komikaze news...      Press: Ivana Armanini
  ...izašao je novi papirnati album Komikaze #19

izašle su nove papirnate komikaze #19!

novo izdanje predstavlja 30 autora_ica (pola ženskih, pola muških) na 128 stranica. album je kolekcija stripova suvremenog autorskog stripa različitih stilova, nacija i generacija. 11 strip autora je mlađe generacije.

autori_ce dolaze iz 10 zemalja a ove godine je čak 13 – iz hrvatske: nikolina fuzul / tea jurišić / agata lučić / nikša janković / apolonija lučić / korina hunjak/ ivana armanini / damir stojnić / domagoj krip / ivan marušić / milan trenc / ena jurov / luka čačić
+ italija, francuska, njemačka, srbija, slovenija, poljska, danska, sad, kanada: elevator teeth / merlin mannelly / lina ehrentraut / hiller goodspeed / aleksandar opačić/ damir pavić septic / rikke villadsen / mark heinrichs / nika lapkovski / esther grune / anouk ricard / sonja vulpes / chiara zilioli / marek turek / yvan guillo / brulex / kri_na

komikaze album je dvojezična međunarodna strip antologija koja izlazi kontinuirano od 2002. 2020. dobiva nagradu na najvećem evropskom festivalu u angoulemeu, francuska za najbolje alternativno strip izdanje.

stripoteka: komikaze.hr/print_issue/strip-album-broj-19/

da, sve je zatvoreno ali mi primamo narudžbe i iza zatvorenih vrata. i … imamo nova izdanja! ako vidite neki strip u našoj stripoteci koji želite, pišite nam na: komikaze5001@gmail.com i mi ćemo organizirati dostavu!

Stripovi / Comics & Info
agata lučić • (1995.) završila je srednju školu za primijenjenu umjetnost i dizajn i akademiju likovnih umjetnosti u zagrebu, hrvatska. fokus: crtež, strip / www.instagram.com/lucic.agata/
anouk ricard • (1970.) francuska autorica strip-albuma (scenarist, crtač) i animatorica. ricard također izrađuje slike za strip festivale, pjeva i svira pod pseudonimom frouky. / www.instagram.com/anoukricard/
aleksandar opačić • (1974.) živi u beogradu, srbija. završio je slikarstvo na fakultetu za primijenjenu umjetnost i dizajn u beogradu. fokus: strip, ilustracija, slikarstvo, 3d animacija, grafika, muzika / www.facebook.com/aleksandar.opacic.9
apolonija lučić • (1995.) živi u zagrebu. završila je umjetničku akademiju u zagrebu. fokus: crtanje, ilustracija, slikanje / www.behance.net/apolonija_l
brulex • (1986.) živi u francuskoj. fokus: ilustracija, nezavisno izdavaštvo, koncertni posteri / brulex.fr
chiara zilioli • (1997.) talijanska autorica iz cremone. završila je fakultet za umjetnost i dizajn u bolzanu, italija. fokus: vizualna naracija, strip, video, animacija / www.instagram.com/chiaraaziliolii/
damir stojnić • (1972.) živi u rijeci, hr. završio je umjetničku akademiju u zagrebu. stripove crta od 1990. ali ih do komikaze izdanja 2019./2020. nije objavljivao. izlagao je na preko 100 grupnih i samostalnih izložbi u hrvatskoj i šire (atena, kairo, venecija, london …). fokus: strip, ilustracija, konceptualna umjetnost, kuriranje. / www.facebook.com/damir.stojnic.79
damir pavić – septic • strip umjetnik iz subotice. jedan od prvih skvotera i punk ideologa na balkanu. / www.facebook.com/damirpavic.septic
domagoj krip(1990.) rođen i živi u slavonskoj požegi. voli slikati, crtati, pisati i lopatati. uz to radi kao nastavnik likovne kulture u selu brestovac. / www.facebook.com/domagoj.krip
ena jurov • (1988.) živi u zagrebu i zadru, hrvatska. studirala je vizualne komunikacije u zagrebu i stockholmu. fokus: dizajn, ilustracija, strip / www.instagram.com/enajurov/
elevator teeth • enigmatični ilustrator. fokus: strip, nezavisno izdavaštvo, koncertni posteri / elevatorteeth.com
esther grune • (1995.) živi u njemačkoj. završila je likovnu akademiju u berlinu. fokus: strip, ilustracija / www.facebook.com/esther.grune
hiller goodspeed • “ovaj crtež govori o magičnoj vožnji, gdje mnogo stvari nema baš puno smisla ali vrijeme je lijepo i nove stvari su na vidiku.” hiller goodspeed živi u vancouveru, britanska kolumbija. uživa plivati u oceanu, biti u šumi i izležavati se unaokolo. fokus: tanki papir, šarena polja, naranče, teraco podovi / www.hillergoodspeed.com
ivana armanini • član je hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. škola: srednja škola za primijenjenu umjetnost i dizajn & akademija likovnih umjetnosti u zagrebu, hrvatska. fokus: strip, nezavisno izdavaštvo. vodi komikaze projekt od 2002. / ivanaarmanini.net
ivan marušić • (1973.) živi u splitu. završio je srednju školu za primjenjenu umjetnost i dizajn & akademiju likovnih umjetnosti u zagrebu, hrvatska. fokus: strip, slikarstvo. fokus: strip, slikarstvo. / www.facebook.com/sbimko
korina hunjak • (1993.) završila je akademiju primijenjenih umjetnosti u rijeci, hrvatska. fokus: ilustracija, strip / korinahunjak.com
nikolina fuzul(1993.) rođena je na otoku lošinju, hrvatska. diplomirala je vizualne komunikacije u zagrebu. fokus: ilustracija, neverbalni stripovi, dizajn / www.instagram.com/nektarinaa/
nikša janković • (1997.) živi u zagrebu, hrvatska, gdje studira na fakultetu filozofije i religijskih znanosti u zagrebu. fokus: strip, ilustracija, filozofija o stripu / www.instagram.com/jankovicniksa/
kri_na • (1984.) živi u bologni, italija. kri_na: “počela sam crtati i tetovirati 2017. ali sam uložila u to mnogo strasti. sada radim u tatoo studiju u bologni.” / www.facebook.com/cri.salidi.3
milan trenc • (1962.) hrvatski ilustrator, animator, redatelj i profesor na akademiji likovnih umjetnosti u zagrebu. živi u zagrebu, hrvatska. škola: srednja škola za primjenjenu umjetnost i dizajn, akademija dramskih umjetnosti. filmovi: “noć u muzeju”, “slonić ide u vrtić”, “samoća”, “vrlo mokra noć u muzeju”. / http://www.trenc.com
mark heinrichs • živi u kanadi. škola: arhitektura u torontu. fokus: strip / www.instagram.com/malkmoney/
marek turek • (1970.) živi u poljskoj. fokus: strip, grafika / (1970) lives in poland. focus: comic, graphic / www.facebook.com/marek.turek.14
merlin mannelly • grafički dizajner, ilustrator i slikar znakova. rođen je na aljasci. živi u brooklynu, new york, usa. / www.instagram.com/merlinsmagicsigns/
nika lapkovski • (1994.) student vizualnih komunikacija na akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u ljubljani, slovenija. fokus: grafički dizajn, glazba, tetovaže, stripovi / https://www.instagram.com/orlando_goblinboi/
lina ehrentraut • (1993.) živi u njemačkoj. četvrtina je kolektiva squash koji radi zinove i izložbe. škola: likovna akademija u leipzigu, njemačka. fokus: ilustracija, strip, slikarstvo / http://linaehrentraut.de
luka čačić(1989.) živi u zagrebu, hrvatska. škola: akademija likovnih umjetnosti, zagreb, hrvatska. fokus: strip, slikarstvo / www.saatchiart.com/lukacacic
rikke villadsen(1976.) živi u kopenhagenu, danska. stripom se bavi od 2009. objavila je za fantagraphics: more, 2019; kauboj, 2020. / www.instagram.com/rikkevild/
sonja vulpes • (1986.) živi u ljubljani, slovenija. fokus: crtanje, printanje. škola: pedagoški fakultet (art pedagogija), ljubljana / www.instagram.com/sonjavulpes/
tea jurišić • (1991.) rođena je u njemačkoj. živi na relaciji zagreb – brela. škola: akademija likovnih umjetnosti (grafika), zagreb, hrvatska / www.facebook.com/kvarillustration
yvan guillo • (1971.) yvan guillo aka samplerman je francuski strip autor i majstor kolaža. počeo je objavljivati stripove u brojnim fanzinima ranih devedesetih i nikad nije prestao. / www.instagram.com/yvang/

Da, sve je zatvoreno ali mi primamo narudžbe i iza zatvorenih vrata. I … imamo nova izdanja! Ako vidite neki strip u našoj stripoteci koji želite, pišite nam na: komikaze5001@gmail.com i mi ćemo organizirati dostavu!

komikaze album 2020. je podržan od grada zagreba
Objavljeno: 23.11.2020.
Stripburger news...      Press: Stripburger
  ...Stripburger na e-Slovenskem knjižnem sejmu in na spletu.

a čas v letu smo se tradicionalno srečevali in klepetali o in ob naših stripih na Slovenskem knjižnem sejmu. Novi časi so taki, da se letošnje sejemsko dogajanje seli na splet (www.knjiznisejem.si).

Naš štant bo letos tako naša SPLETNA STRIPARNA (www.stripburger.org), kjer tudi sicer najdete vse naše izdaje: poleg mednarodne stripovske revije še zajeten kup izvirnih domačih in prevodnih stripov za bralce vseh starosti – od priljubljenih ljudskih pravljic prek poglobljenih in poučnih biografij do večno aktualnih klasikov v stripu.

Na kratko: polnokrvne in polnovredne stripe – po prijaznih cenah, v času sejma pa tudi z brezplačno poštnino (za vsa naročila v Sloveniji)!

Obiščete nas lahko kadarkoli!

Vsi, ki pred nakupom želite nasvet ali imate vprašanja, povezana z našimi stripi, načini plačila, dostavo ali čim drugim, nam lahko pišete na burger@mail.ljudmila.org.

Upamo, da se bomo kmalu lahko znova pozdravili tudi v živo.

Do takrat pa si le privoščite kak strip!

Stripburger na e-SLOVENSKEM KNJIŽNEM SEJMU
23.–29. november 2020 (in dlje)
www.stripburger.org

Kaj dobimo, če križamo dva najbolj žlehtna slovenska satirika? Ih, kaj! Butalce v stripu!

Imenitni junaki iz humoresk Frana Milčinskega, katerih rod sega vse do Adama v paradižu ali pa še dlje, že več kot 100 let s svojimi domiselnimi idejami navdušujejo prav vse generacije. Njihove duhovite peripetije je brez ovinkarjenja in v pravoverni maniri povzel prakaljeni stripar Marko Kociper ter jih upodobil v nadvse zabavnem stripovskem albumu, v katerem kakršna koli podobnost z resničnostjo seveda nikakor ni naključje. Butalske pameti tudi dandanašnji namreč ne manjka.

Marko Kociper in Fran Milčinski: BUTALCI V STRIPU
Republika Strip #29, dec. 2020, 80 čb str., A4, 12 €
Izide decembra – možnost prednaročila!

Strip boste takoj po izidu prejeli v domači poštni nabiralnik (brez dodatnih stroškov poštnine)

Več tukaj ...

Ker tudi vrata galerij zaenkrat še ostajajo odprta, vabimo k obisku našega spletnega kanala Strip Core TV, kjer si lahko ogledate vodstvo po razstavi Ta ljudske v stripu in ena Smidtova.

Razstava, ki je do pred kratkim stala v Galeriji  Vodnikove domačije, predstavlja pisani in kratkočasni svet ljudskih pravljic in basni v stripu, s katerimi zadnja leta naši avtorji in avtorice redno razveseljujejo predvsem najmlajše.

TA LJUDSKE V STRIPU IN ENA SCHMIDTOVA
skupinska stripovska razstava / Festival stripa TINTA 2020
Galerija Vodnikove domačije, Ljubljana
8. oktober –15. november 2020
spletno vodstvo po razstavi
vodi: Katerina Mirović, kustosinja razstave

Več tukaj ...


Program Foruma Ljubljana sofinancirata MOL-Oddelek za kulturo in Ministrstvo za kulturo. Založniški program in mednarodna gostovanja revije Stripburger podpira Javna agencija za knjigo RS (JAK). // Za več informacij pišite na: burger@mail.ljudmila.org. // Spremljajte nas tudi na: www.stripburger.org, Facebook, Instagram

Objavljeno: 22.11.2020.
Strip: Noćni sud (161)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 22.11.2020.
Strip: Cane (422)      Autor: Goran Milenković
Objavljeno: 21.11.2020.
LJubavi i stradanja u zlatno doba jedrenjaka...      Autor: Ilija Bakić
  ...„Na krilima vetra“ Fransoa Buržona; 
  izdavač Čarobna knjiga 2020.

   Agilana „Čarobna knjiga“ u svojoj ediciji „Stari kontinent“ objavila je prvi tom strip serijala „Na krilima vetra – Prvi ciklus Iza i Oel“ autora Fransoa Buržona (1945). Iskusniji stripoljubci setiće se da je ovaj strip polovinom 1980-tih objavljivan u legendarnoj „Stripoteci“ pod naslovom „Nošeni vetrom“; naravno, tadašnja prezentacija je bila crno-bela i na jeftinom papiru dok je ovaj album povezan u tvrde korice, štampan na kvalitetnom papiru i u punom koloru te na 250 stranica sabira prvih pet delova serijala (od ukupno sedam; prvi deo originalno se pojavio 1979). Buržon je visoko cenjen strip autor a „Na krilima vetra“ se smatra vrhuncem njegovog stvaralaštva. Već posle par iščitanih stranica znatiželjnom čitaocu je jasno da pred sobom ima delo u kome nema pojednostavljivanja priče zarad veće „pitkosti“ odnosno da autor (Buržon je tvorac scenarija i crteža) insistira kako na složenom zapletu tako i na preciznom, faktografski tačnom, crtežu. Prva tabla započinje scenom u kojoj mornar pokušava da ubije albatrosa koji stoji na jedru, što će podsetiti na slavnu Bodlerovu pesmu „Albatros“; no, mornar gubi oslonac i pada u more gde će ga jato albatrosa nemilosrdno ubiti pre nego mu posada pritekne u pomoć. Dok se čamac vraća na brod, mladom mornaru Oelu učiniće se da na balkonu kapetanovih odaja vidi dve devojke. Mučen nedoumicom on, pod velom noći, pokušava da otkrije koga je to video ali biva uhvaćen pa mu sleduje surova kazna – „veliko porinuće“ provlačenje ispod trupa broda (često smrtonosno). Oel ipak preživljava zahvaljujući pucnju koji raskida zamršeno uže a ispaljuje ga odvažna Iza, koja je Oela odabrala za saveznika i ljubavnika. Oel od Ize saznaje fantastičnu priču o dve nerazdvojne drugarice koje, zbog šale, menjaju svoje identitete što će bogatu naslednicu Izu odvesti u sirotište dok će Anjes nezasluženo uživati u raskoši. Buran susret odraslih drugarica neminovan je ali se odnosi komplikuju incestoznim silovanjem, te prisilnim bekstvom koje će se okončati nesretnim Anjesinim stradanjem usred pomorske trke i bitke (a vreme dešavanja je kraj XVIII veka, u zlatno doba jedrenjaka).

Nakon impresivnog prvog albuma avantura se nastavlja: Iza nalazi novu družbenicu, vetropirastu (i trudnu) Meri koja sa svojim ljubavnikom pomaže da Oel pobegne iz nasukanog zatvoreničkog broda. Dva para beže iz Engleske i kao putnici plove u Afriku gde njihov brod treba da utovari robove za Ameriku. Iza postaje predmet opklade dokone gospode iz postaje „civilizovanih“ Evropljana zbog čega Oela truje lokalni vrač; tragajući za lekom Iza se sreće sa surovim premenskim kraljem. Kada brod utovari robove u potpalublje (mornari ih tada zovu „abonosova šuma“) nevolje ne prestaju. Robovi će uspeti da se oslobode, u krvavom sukobu strada i posada, brod pluta bez kontrole... Konačno, sudbina se poigrava sa Izom i Oelom i razdvaja ih; skrhana Iza na poslednjoj stranici ove knjige ipak shvata da joj je tek 18 godina i da je ceo život pred njom!

Buržonova priča sledi iskustva popularnih kolonijalno-avanturističko-ljubavnih romana XIX veka u kojima se nižu složeni zapleti (od nepriznatih naslednika plave krvi do fatalnih, nemogućih ljubavi između predstavnika različitih klasa) koji se razvijaju na pozornicama egzotičnih, nedovoljno istraženih delova sveta, u pozadini sukoba velikih sila iz Evrope, koja je nesporni vladar ostatka planete. Ovakav odabir obrasca-modela za priču nudi dovoljno prostora za akciju i razvoj odnosa među akterima uz povremenu diskretnu erotiku ili podsećanje na tadašnje rezone (što je vidljivo u raspravama o ropstvu, zakonskoj nedodirljivosti plemstva, kao i tretmanu domorodaca kao beslovesne deca). Na tekstualni segment (koga ima više nego što je za strip uobičajeno) nadovezuje se sjajan likovni deo – od veštih crteža jedrenjaka, pejzaža i enterijera do namerno karikiranih fizionomija (tako da bezmalo nijedno lice belca nije lepo). Buržon je i vešti montažer koji se često koristi uporednim nizanjem prizora kako bi potcrtao razlike među klasama ili dinamiku neke bitke.

U konačnom svođenju utisaka, „Na krilima vetra“ se otkrivaju kao atraktivno, izuzetno seriozano delo koje uveliko nadmašuje granice stripa kao puke zabave i zalazi u prostore visoko stilizovane, maniristički samosvesne umetnosti.

(„Dnevnik“, 2020)
Objavljeno: 20.11.2020.
Ibrahim Coyle...      Press: StripBlog
  ...novo izdanje StripBloga i Presinga!

Posle izuzetno uspešnog izdanja "Stripa sa margine", StripBlog, zajedno sa Presingom, objavljuje štampano izdanje stripa “Ibrahim Coyle”, koji potpisuju Filip Stanković i Nikola Pavlović.

Kako i sam StripBlog javlja...
NOVO IZDANJE STRIP BLOGA - "Ibrahim Coyle"!

Nikola Pavlović Sova i Filip Stanković su objavljivali epizode ovog stripa 5 godina, a ovo fantastično delo nije doživelo svoje papirno izdanje!

TO ĆEMO SADA DA ISPRAVIMO!

Ibrahim Kojl je privatnik spreman da pomogne svakoj osobi punog džepa. Svoju agenciju, nedefinisanih kvalifikacija i obima struke, vodi unutar kuće u obliku jabuke u centru bezimene metropole. Ovaj strip prati njegove najinteresantnije i ujedno najneobičnije slučajeve.

Od strane izdavača:
Veoma mladi smo ušli u izdavačke vode i napravili prilično veliki uspeh sa zbirkom "Strip sa margine" (već pripremamo drugu knjigu). Pre svega da se zahvalimo svim našim fanovima i kupcima našeg prvog izdanja, svesni svih mana koje je ono imalo (a koje smo popravili u drugom i ostalim izdanjima). Bez iskustva smo ušli u ovaj posao, ali sada za Coyle-a imamo dovoljno znanja da napravimo još bolje i lepše izdanje. Hvala vam svima, ovo nama malima mnogo znači! Naš cilj i dalje ostaje promocija autora koji su manje poznati široj publici.

"Ibrahim Kojl: Iznureni grad"
Format: A5
Br. strana: 124
Štampa: crno-belo
Korice: mek povez u boji
Cena: 450 din

Za narudžbine kontaktirati FB stranicu StripBloga na facebook.com/stripblogger, ili mejlom na stripanimacijavaljevo@gmail.com, a možete takođe kupiti u striparnicama Alan Ford i Darkwood.

Objavljeno: 17.11.2020.
Strip vesti news...      Press: Strip vesti
  ...567 broj Samoniklog korov stripa!

     Straka nastavlja svoj strip "magazin" na Strip vestima, i ovog puta je redovan broj, standardnog obima na 32 strane. Pa nastavljamo dalje sa redovnim brojevima.
     Samoniklog korov stripa, broj 567.: www.stripvesti.com/samoniklikorovstrip/567

Objavljeno: 16.11.2020.
STRIP-NATJEČAJ...      Press: Željko Gašić
  ...7. Međunarodni festival dječjeg
stripa “Igre za djecu u stripu“!

STRIP-NATJEČAJ
za učenike i učenice osnovnih škola

Draga djeco,

razgovarajte s roditeljima, bakama i djedovima i upitajte ih za igre kojima su se igrali kao mali. Zapišite pričui nacrtajte nam u stripu staru igru za djecu.

Strip može biti na 1 do 8 strana, likovnom tehnikom ina veličini papira po vašem izboru. Uz naslov stripa, čitko na prednjoj strani napišite svoje, ime mentora i škole. Podatke pošaljite i u dodatnom Word dokumentu.

Rok za slanje radova je 24.12.2020. Stripove šaljite, skenirano u 300 dpi na stripos.hr@gmail.com ili poštom na adresu Udruga StripOs, Osječka 141, 31431 Čepin, Hrvatska.

Na www.stripos.hr postavit ćemo izložbu svih pristiglih radova, a međunarodni žiri sastavljen od strip-crtača, izabrat će 30-ak stripova od prvih do najviših razreda. Rezultati će biti objavljeni na web stranici 30.12.2020. Svi koji sudjeluju na natječaju, dobit će u veljači 2021. e-zahvalnice na e-adrese škola.

Od izabranih stripova sastavit ćemo knjigu, zbornik radova, kojega ćemo tiskati i do kraja školske godine poslati autorima i mentorima izabranih stripova. Zbornik će biti postavljen i na web stranici udruge za besplatno čitanje.

Ovo je naš sedmi natječaj i festival stripa za djecu na koji se do sada prijavilo 7000 učenika. Proteklih smo pet godina organizirali ovu manifestaciju s velikom izložbom i radionicama crtanja stripa u školi u Gunji, no ove godine zbog korona virusa, sve vaše radove objavit ćemo na internetu.

stripos.hr@gmail.comwww.stripos.hrfacebook stripos
Objavljeno: 15.11.2020.
Strip: Noćni sud (160)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 15.11.2020.
Strip: Cane (421)      Autor: Goran Milenković
Objavljeno: 14.11.2020.
Strip intervju...      Piše: Maksim Risteski
  ...Tome Trajkov, udarnik
  makedonske strip kauze!

- Kada i kako ste se povezali sa stripom, toliko da mu godinama posvećujete puno vremena i energije, u nezahvalnim uslovima zemlje?
   Kao i sve druge generacije zaražene „papirnim filmom“! Moj otac je kao nastavnik istorije kući nosio istorijske stripove „NIKAD ROBOM-a“ vezane za istoriju Makedonije. Kao dete sam puno čitao, a „Politikin zabavnik“ se redovno kupovao. To su bili stripovi koji su u sebi imali ; istoriju, geografiju, antropologiju ... stripovi iz kojih bi se moglo nešto naučiti. Zatim su došli Zagor, Blek , Alan Ford... pa  Naš svet i Mladi borac (makedonski tinejdžerski I omladinski časopisi). Ne stidim se da kažem da sam, najviše zbog stripa, naučio neke jezike koji se sada vode kao  strani: srpski, hrvatski... Pravim iskrenu digresiju i potvrđujem da neki aktuelni strip prevodi na makedonskiom nemaju taj šmek u poređenju sa drugima, najbolji slučaj je sa "ALAN FORD"- om!
   Naviku za  posvećeno vreme i energiju stekao sam  angažovanjem u drugim udruženjima. Lično sarađujem sa Strip centrom Makedonije  od 2004. godine kroz neke projekte za međunacionalne odnose, a sa Vane Trajkovim se znam dosta  dugo. Nisam  s njim u nikakvom  rodu, mada i dalje postoje takve teze, neki su doslovno „zli jezici!“. Direktno se  uključujem od  2006. godine.
   Izazov je prihvaćen, a da budem iskren, prilike za međunarodnu komunikaciju  predstavljaju mi   veliko zadovoljstvo. Pasoš sam prvi put dobio 2007. godine, zbog projekta „BALKANSKI STRIP  MOST“ koji sam pokrenuo, a sproveo Strip  centar Makedonije.

- Kakva bi bila situacija sa domaćom strip produkcijom da ne postoji Strip centar Makedonije sa oficom u Velesu?
   Još na salonu stripa u Velesu 2006. godine, od danas poznatih makedonskih strip autora, čuo sam brojne komplimente u vezi sa Strip centrom  i Vane Trajkovim, koji su bili hvaljeni kao Bog i do neba.
   Dakle:
• Da nije bilo SCM  dosta  mladih autora ne bi dobili nikakvu priliku iako stariji nisu uvek prihvatali njihov talenat
• Ne bi bilo mogućnosti za povezivanje i kontakt sa autorima stripova, organizacijama i festivalima, gde su oni sada redovni gosti
• Da nema SCM-a, ne bi bilo kanalizovanih aktivnosti zastupljivanja  pred institucijama i javnošću radi poboljšanja strip  situacije u Makedoniji
• Ne bi bilo toliko strip događaja, a samim tim i članaka o stripu, što je sigurno izazvalo veliko interesovanje javnosti.
• Da SCM ne postoji, društvena primena stripa kao alata za izražavanje ne bi bila toliko afirmisana
• Ne bi  bilo nikoga ko bi direktno ukazao na neke anomalije unutar makedonske strip scene, ma koliko bi ta istina bila neprijatna . Posledice takvih pojava kao što su: basnoslovne sume za strip projekte od kojih nema ni traga ni glasa, zatim skriveni reket za novac i nagrade, zatim identifikacija jedne grupe sa čitavom makedonskom scenom, onda  brutalno vređanje strip autora i strip radnika od strane nekih ljudi koji nisu ni autori ni ništa organizovali... osećaju se i dalje!

Da li ste čovek iz senke u makedonskom strip centru?
   Možda imam više vremena da se angažujem. Možda kao osoba sa teorijskim znanjem i praktičnim iskustvom u NVO sektoru imam drugačiji pristup radu. Možda je bolje što nisam umetnik sa tom taštinom, pa se ponekad ispostavi da je kompas u mojim  rukama . Ali razvoj Strip centra daje mi za pravo da su moji stavovi i napori bili tačni, i da se, ne daj bože, izbegla  situacija „KALIF UMESTO KALIFA“ (iz stripa IZNOGUD) ili neka reakcija na nju (dva puta, ne daj Bože!)

- Da li prethodno iskustvo u funkcionisanju Strip centra ostavlja prostor za velika  očekivanja oko  budućnosti makedonskog stripa?
   Postoje i pozitivna i negativna iskustva, neka su unutrašnja, neka ne.
   U zadnjem  intervjuu dato vama  već sam ukazao na pojavu prevelike  sujete u jednom delu makedonske strip scene, zatim na „taktiku“ nekih autora (manje ili više renomiranih) koji čekaju pogodnu priliku  za bavljenje stripom. Ali strip se jednostavno crta, nema aktivnog ili pasivnog bavljenja njim.
   Takođe ću spomenuti „taktiku“ nedovoljne  saradnje nekih udruženja i edukatora (neki su profesori na Akademiji!) koji su  organizovali  projekte sa  višednevnim  školama stripa. Oni  nalazi puno razloga samo da ne bi prihvatili našu ponudu oko animisanja i približivanje u svetu stripa tih mladih talenata  kroz: učešće na raznim takmičenjima, festivalima, smotrama  itd. Nužno se postavlja pitanje - ZAŠTO SU UOPŠTE TAKVE AKTIVNOSTI ORGANIZOVANE?
   Što se tiče Strip centra, on treba da bude svestan da je najbliži ulozi UMBRELLA organizacije makedonskog stripa.Taj očinski odnos prema ostalim novoformisanim strip udruženjima u našoj zemlji treba da se nastavi, u njihovim časopisima stripova i intervjua  će i dalje biti putem kontakata ostvarenih na našim projektima. Bez obzira što su ti časopisi svojevrsna konkurencija našeg „STRIP KREATORA“! Ali ruka koja daje se ne suši!
   Izazov je da preispitamo svoje ambicije i kadrovske potencijale, ali i inovacije u organizacionom rasporedu. Trebalo bi da postoje ogranci u svim gradovima, mreža organizacija koje primenjuju strip u svoje aktivnosti. Saradnja sa nastavnicima i školama - kako u javnim tako i u privatnim školama crtanja treba da se nastavi i usavršava
   Naravno da ima mesta za optimizam, to pokazuje masovno učešće mladih makedonskih autora na međunarodnom konkursu  stripa 2020. koje smo organizovali (više od polovine bili su upravo njihovi stripovi) Stvaramo  strip jezgra u umetničkim školama i akademijama. Stvoren je proces i i mi se ne zaustavljamo, a mogu samo da im kažem - manje priče, više rada.

- Kolonija stripova u Velesu  jedna je od samo dve takve vrste u Evropi. Ovo bi trebalo da bude adut igre i šire od regiona. Šta još treba koloniji da bi dobila takvu valorizaciju?
   Osim nas, takva strip kolonija postoji samo u Raški u Srbiji, gde je  veća tradicija. Strip centar redovno delegira učesnike za tamo   od 2015. Godine, zahvaljujući organizatorima koji su nas pratili kao strip centar i makedonsku strip scenu i redovno zovu (osim naravno prošlog leta kada zbog KOVID 19 obe kolonije nisu održane) .Stvorena su prijateljstva koje traju.
   Strip kolonija u Velesu organizovana je 2018. i 2019. Razlika između ove dve strip kolonije je u tome što tamo učesnici nisu obavezni da završavaju stripove (kao kod nas). Ali na koloniji u Raški se organizuju predavanja, promocije i slično.Zajedničko za obe kolonije je angažovanje renomiranog autora stripa i pedagoga iz Beograda Vlade Vesovića
   Međutim, u Velesu smo 2019. imali gošću iz Finske, našu prijateljicu Kirsi Salonen, što znači da ova kolonija već prevazilazi  Balkan.
   Na pitanje o većoj valorizaciji naše strip kolonije, mislim da bi trebalo ostvariti neke preduslove:
   Prvo, stara priča o većoj podršci države, vlasti, donatora...
   Drugo, mala reorganizacija sa Strip kolonijom iz koje treba da razdvoji organizacija međunarodnog konkursa za strip. To su dve različite stvari. Potrebno je rešenje u organizaciji drugog većeg događaja, pa тако će makedonska strip scena biti afirmisanija u našoj zemlji i šire.

- Omiljeno strip „štivo “ kome nakon zadnjeg ponovnog čitanja   ponovo se vracate  gladni?
   Makedonski strip, odnosno stripovi makedonskih autora, posebno iz novije generacije! To pomalo liči na profesionalnu deformaciju, ali čim je čovek posvećen i učestvuje u razvoju makedonske strip scene, onda postaje deo njega.
   Uživam da pratim napredak makedonskog stripa koji od talentovanog  treba da postane kvalitetan. To zahteva više napora i zalaganja od svih, kao i realan pogled na stvari. Uživam gledajući poboljšani kvantitet i  kvalitet novih imena i talenata koji polako preuzimaju  svoje mesto.
   U vezi sa  strip literaturom , uvek se vraćam strip projektima, odnosno projektima  za strip manifestacije i aktivnosti u našoj zemlji i šire (mala šala!)
   Nisam ljubitelj američkog akcionog stripa, evropskog - da! Najviše volim balkanske stripove, odnosno stripove  iz bivše jugoslovenske teritorije.Ali , ipak kao  hrišćanin obraćam pažnju na strip scenarije koji bi trebalo da privuku moju pažnju.

Objavljeno: 13.11.2020.
Stripburger news...      Press: Stripburger
  ...ŽIVEL STRIP! ŽIVELA ANIMACIJA! 21

Živel strip! Živela animacija!

Po intenzivnem dogajanju na Stripburgerjevem facebooku in Strip Core TV v zadnjih dveh tednih, v tej maniri, a bolj sproščeno, nadaljujemo tudi ta teden.

ŽIVEL STRIP! ŽIVELA ANIMACIJA! 21
natečaj za strip in animacijo za osnovnošolce in srednješolce
iz Furlanije - Julijske Krajine in Slovenije

Združenje Viva Comix in revija Stripburger iz Ljubljane v okviru projekta ŽIVEL STRIP! ŽIVELA ANIMACIJA! 21 razpisujeta nagradni natečaj za strip in animacijo.

V navdih ponujamo lika Peste iz kratkega stripa slovenskega stripavtorja, animatorja in kritika Gašperja Rusa ter Belega zajca italijanske stripavtorice in ilustratorke Gabrielle Giandelli.

Partnerji projekta pa so revije Ciciban, Cicido in Pil, Društvo 2 koluta, Društvo SLON, RogLab, Klub Marindolus Kranj in Trubarjeva hiša literature.

VEČ


Program Foruma Ljubljana sofinancirata MOL-Oddelek za kulturo in Ministrstvo za kulturo. Založniški program in mednarodna gostovanja revije Stripburger podpira Javna agencija za knjigo RS (JAK). // Za več informacij pišite na: burger@mail.ljudmila.org. // Spremljajte nas tudi na: www.stripburger.org, Facebook, Instagram

Objavljeno: 05.11.2020.
Konkurs za 33. izložbu autorskog stripa...     Press: 24 satno crtanje stripa
  ...Učenika osnovnih škola
  i predškolaca Srbije!

CENTAR ZA LIKOVNO VASPITANJE
DECE I OMLADINE VOJVODINE

RASPISUJU KONKURS ZA 33. IZLOŽBU
AUTORSKOG STRIPA
UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA I PREDŠKOLACA SRBIJE

Strip kao mogući vid stvaralaštva, izražavanja i komunikacije našao je sigurno mesto u nastavi likovne kulture i izložbeno-instruktivnoj delatnosti Centra. U želјi da nastavimo ovu akciju i pretvorimo je u stalnu izražajnu potrebu mladih, naglašavamo neophodnost za još adekvatnijim odnosom prema nizu problema zakonitosti likovnih umetnosti, specifičnosti medija stripa i programu nastave likovne kulture.

USLOVI KONKURSA:
-Maksimalan format stripa može biti 50h70cm.
-Strip mora biti originalno i samostalno rešenje učenika.
-Svaki učenik može da pošalјe po jednu tablu (stranu) ili 3 do 4 trake (kaiša) stripa.
-Eventualna upotreba boje treba da bude u funkciji crteža i ideje.
-Prispele radove će pregledati stručni žiri i dodeliti tri prve, tri druge i tri treće nagrade. Posebno priznanje biće dodelјeno likovnom pedagogu za kolekciju radova.
-Na konkursima mogu učestvovati sva deca individualno ili preko predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, kao i privatne škole, likovne radionice ili atelјei za decu i omladinu.
-Ukoliko se iz jedne ustanove šalјe više grupa radova, različitih vaspitača, učitelјa, nastavnika odnosno mentora- svaka grupa radova (jednog mentora) mora biti fiziči odvojena - posebno zapakovana sa svim neophodnim podacima. Na ovo posebno skrećemo pažnju Predškolskim ustanovama.

-Radovi se ne vraćaju nego ostaju u zbirci Centra za likovno vaspitanje. Organizator zadržava pravo da radove koristi za druge neprofitabilne izložbe, u dobrotvorne svrhe i da ih reprodukuje u štampi.

-Molimo Vas da ne šalјete radove koji sadrže organske materije (plodovi prirode, začini, testeninu, itd., niti bilo koji drugi materijal koji otpada sa radova.

-Radove poslate u rolni ili radovi koji su presavijeni žiri neće uzimati u razmatranje.

Na poleđini svakog rada treba  obavezno zalepiti karticu sa podacima popunjenim na kompjuteru:
------------------------------------------------------------------------ 
Ime i prezime deteta:___________________________ 
Razred/ uzrast:_______________________________
Naziv teme:__________________________________
Naziv škole:__________________________________
Mesto i adresa škole:___________________________
Ime i prezime
nastavnika/likovnog pedagoga:___________________
Kontakt telefon:_______________________________
Adresa elektronske pošte:_______________________
------------------------------------------------------------------------

Sve podatke isklјučivo popuniti na kompjuteru. Podaci ili pojedinačni podaci napisani rukom neće se uzeti u razmatranje.
GRUPNI RADOVI DECE – neće ulaziti u kategoriju za nagrađivnje, ali mogu biti od strane žirija odabrani za izlaganje.
ROK ZA SLANјE RADOVA: 01.12.2020. godine

Radove slati na POŠTANSKI FAH Centra za likovno vaspitanje sa naznakom likovnog konkursa:
Centar za likovno vaspitanje dece i omladine Vojvodine
POŠTANSKI FAH  328
Mileve Marić 62

21101 Novi Sad

mob. 064/47-37-363
cеntarzalikovnovaspitanje@gmail.com
www.likovnicentardece.org
www.facebook.com/centarzalikovnovaspitanje/
instagram.com/centarzalikovnovaspitanje
Objavljeno: 05.11.2020.
24-satno crtanje stripa 2020...     Press: 24 satno crtanje stripa
  ...Subota 07.11.2020. - Nedjelja 08.11.2020.,
  naravno, od 12 sati do 12 sati.!

Ove godine, crtanje će se održati po 11-ti puta sa značajnom socijalnom distancom, ali ovoga puta svima dostupnom. Zagreb zbog iznimne situacije neće moći održati 24-satno crtanje stripa u prostorima Akademije likovnih umjetnosti, dok splitska Škola likovnih umjetnosti nastavu održava online, te je nemoguće organizirati crtanje u njoj. Osijek također, zbog nedostatka prostora u kojem bi ugostio sve svoje maratonce nije u mogućnosti ponuditi okupljanje.

STOGA!

Preostaje nam online druženje tijekom 24 sata kako bi ipak na neki način ostvarili komunikaciju među sudionicima.

OVE GODINE OMOGUĆAVAMO SVIMA SUDJELOVANJE, neovisno od mjesta iz kojeg dolaze. Nema izgovora, kuhajte si kavu, čaj, neka vam skuhaju ručak, ispeku pite, jedite voća, kupite napolitanke, osigurajte si stabilnu internetsku vezu, opskrbite se papirom (kakvim god), našiljite olovke, obavezno novi rapidografi i pun tuš, crtajte sa obitelji, NEKA TAJ NEPROSPAVANI VIKEND BUDE NAJBOLJI OVE GODINE!

Pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju u maratonu, ostanu odgovorni, skeniraju svoje radove, ili ih fotografiraju mobitelom i pošalju na naš mail kako bi ih mogli postaviti na internet stranicu.

Prijava i e-mail adresa je OBAVEZNA I NUŽNA kako bi vas uvrstili u mailing listu kojom ćete dobivati obavijesti o skeniranju, pristupu online konferencijskom pozivu i ono najbitnije - TEMI koju ćemo naravno objaviti 07.11.2020. točno u podne.

Po ispunjavanju prijavnice dobit ćete mail o zaprimanju vaše prijave.

Živi i zdravi bili, 24 sata crtali!

Dodatne upute za sudjelovanje u 24-satnom crtanju stripa:

Dragi svi!

Kao prvo iznimno veliko HVALA! što podržavate ovaj projekt čak i u ovakvim uvjetima. Znamo da je kod 24 satnog crtanja stripa ono najbitnije druženje i razmjena informacija uz pite i grah, a ovoga puta, na žalost morat će biti putem internetskih kanala.

Odlučili smo se za Discord. Discord je aplikacija koja omogućava komuniciranje putem interneta uz pomoć kamere i mikrofona, a putem nje moguće je i prenositi crtanje u živo. Uz to, omogućen je i chat. Naravno, kao i u sve ostale aplikacije potrebno je registrirati se i stvoriti besplatan račun kako bi ju mogli koristiti, što Vam toplo preporučamo da učinite što prije. Kako bi to učinili molimo Vas da pratite poveznicu

-> DISCORD i pratite upute o registraciji ili instalaciji.
Jednom kad se ulogirate možete pristupiti Discord kanalu 24satnog crtanja stripa klikom ovdje
-> 24H_COMICS
Dobrodošli!

Jednom kada se ulogirate na naš kanal možete nam postavljati pitanja i kako koristiti različite opcije Discord-a. Preporučamo da ju pokrenete čim prije kako bi izbjegli bavljenje time u subotu u 12.00h. Imate cijeli tjedan za pitanja i isprobavanje. Bit će nas puno odjednom, zato smo napravili različite tematske "sobe". Vidjet ćete. Samo polako.

VIKEND JE ZA CRTANJE!

Pripremite se. Opskrbite se papirima, olovkama, čajem, kavom, keksima, voćem, ručkom, večerom, doručkom, cigaretama, rakijom, glazbom... šta god Vas motivira i veseli. Na našu žalost nećemo Vas moći maziti i paziti, ali ćemo Vas bodriti cijelim putem. Sa interneta.

TEMA!

Kao i svake godine, temu objavljujemo u 12.00h u subotu 07.11.2020. putem svih raspoloživih kanala, pa ćete ju tako dobiti i na Vaš mail kojim ste se prijavili. Budite strpljivi. Javit ćemo se i preko Discorda kako bi malo prokomentirali temu i uveli Vas u crtanje. I nama je novo, stoga imajte razumijevanja i strpljenja. nećete ništa izgubit i propustit.

SKENIRANJE, UPLOAD i SLIČNO!

Ove godine prepušteni ste sami sebi. Nemojte se silit s time, ali ako uspijete nacrtati i skenirati svoje radove do nedjelje 08.11.2020. u 12h znajte da nešto s Vama nije u redu

Radove primamo narednih tjedan dana, znači do nedjelje 15.11.2020.

Tko je kako završio i kada nećemo provjeravati, jer imamo povjerenja u Vas. Nije natjecanje! Ovo je isključivo test za Vas, koliko ste spremni i u mogućnosti isproducirati u 24 sata, pa budite iskreni prema sebi. Nije sramota ne završit i nije sramota odustat, JER OVO NIJE LAKO!

Kad skenirate svoje radove, nemojte nabijat DPI-je i sl. Neće se tiskati u knjigu, već idu na našu internet stranicu. 75 dpi je sasvim dovoljno. Olakšat ćete nam posao i muku, a i prije ćemo postavit sve table na web.

Ako nemate skener, pitajte susjeda, prijatelja, fotokopiraonu, nekog da Vam to skenira.

Ako ne uspijete to u tjedan dana, možete ih fotografirati mobitelom, dozvolit ćemo to ove godine obzirom da nema svatko skener. Samo molimo neka Vam to bude zadnja opcija obzirom da nekada fotografije ispadnu mutne i svakakve. Skoncentrirano.

Uglavnom, snaći ćemo se svi zajedno.

HVALA! Vam još jednom na prijavi i vidimo se online!

Neka je strip s Vama!

Vaše 24 satno crtanje stripa
Objavljeno: 04.11.2020.
Piše mi se... (15)      by zmcomics
  Nasilna priča, ili 21 dan kasnije…

Ne, nije reč o nasilju u stripu, niti kako mu se to prebacuje… Hteo sam u brzini napisati kako nije reč ni o napadu na strip… ali… cvrc… ipak jeste.

Strip je od svojih početaka bio kontraverzna tema. Svi znamo stare probleme, od cenzura, spaljivanja, partijskog, religioznog pa sve do "psihijatrijskog" sukoba sa ovim oblikom ljudskog izražavanja, s ovom umetnošću.

Verovao sam da je 21. vek simbol prevazilaženja ljudske gluposti, odustajanja od nasilja, otvaranja sveta i, naravno, osvajanja svemira. Podrazumevajuće je bilo da će strip kapitalizovati sve stečene slobode, uživati u dodatnoj slobodi sada kada je svet našao modernije "negativce", a sâm strip nije više toliko profitabilan i tiražan da bode oči i čini se opasnim. Novi milenijum je obećavao uplovljavanje u mirne stripovske vode, užitak u izborenom poštovanju. Naravno, uz kontinuiranu borbu za bolji status jer za njega se dan danas bore i umetničke discipline koje su u vreme rađanja modernog stripa imale bolje, monolitne, statuse. Ali, to je trebalo da ide bez trauma.

Da se od borbe ne sme odustati govore novi događaji koji su izazvali pisanje ove kolumne.

Velika priča u medijima je bila oko stripa. Nije to bila lepa priča. Trinaestog oktobra otvorena je izložba stripova i ilustracija strip grupe Momci koja je bila aktivna od '92. do 2001. godine. Lep jubilej, zanimljiva priča i… naprasni napadi pre nego li je pošteno i otvorena. Bila je to moć društvenih mreža i opskurnih individua kratke pameti. Krenulo je s pretnjama, završilo upadom na izložbu, cepanjem radova, nasiljem… Huligani pobeđuju, nije kao u stripu. Nije uopšte tu reč o samim radovima. Jesu pojedine ilustracije poslužile kao izgovor za napad, ali huligani nisu uopšte pokušali da prepoznaju poruke tih dela. Nije njima trebala poruka, njima je trebao izgovor. Reč je ovde o jednostavnom nazadovanju društva. Čak je i Ministarstvo kulture više osuđivalo radove nego huligane. Ministarstvo kulture je u čitavom nizu izjava bilo nekulturno. Sa ovakvim stavom huligani bi imali opravdanje da demoliraju i velike svetske galerije i crkve, jer česta su dela u klasičnom slikarstvu koja ilustruju biblijske i antičke priče te prikazuju ekstremnije scene od ovih koje su se mogle videti na tih nekoliko ilustracija. Problem je što glupost i nasilje pobeđuju, sada imaju moćno oružje u društvenim mrežama. Što nazadnjaci zloupotrebljavaju napredne stvari protiv naših sloboda. A ova pandemija je dodatna kapisla za sve ekstremizme i zloupotrebe.

Svojevrsno nasilje je i kada se, kao u slučaju ekipe slovenačkog Stripburgera, dok su ljudi okrenuti globalnim problemima, redakcija i niz umetničkih organizacija izbacuju iz prostorija. Nasilje je i kada se Veselom četvrtku preti jer objavljuju strip o crnom šerifu koji kritikuje rasizam.

Jeste, došla su neka teška vremena. Borbu za bolji status stripa i autora, za slobodu umetničkog izražavanja moramo voditi sami. Danas za uspeh mora da se bori i sâm autor, jer su drugačija vremena, više ljudi je slobodno da se kreativno izražava, veća je konkurencija, neizvesnija je trka. Teško da će bilo ko drugi da nam pomogne, ako nema nekog interesa. Tako je i sa našom slobodom.

Dakle 13. oktobra, dok ovo pišem tačno pre tri nedelje, pre dvadeset jednog dana nasilnici su upali na izložbu, demolirali je, iscepali originalna umetnička dela. Udruženje stripskih umetnika Srbije, koje pretenduje da predstavlja domaće strip autore i da se bori za njihova prava, udruženje na čijem su spisku članova i pojedini izlagači, na tu temu i dalje… ćuti… tišina… muk… … …

Strip autori su ostavljeni kao siročići ispred sopstvenog praga…

Definitivno, borba je ovo individualaca. Međutim, ne smemo zaboraviti da nas nije malo…

Naredni tekst ide kako sam planirao…. Nadam se…

Sledi: Kritikujte pozitivno…

Objavljeno: 03.11.2020.
Nova Libellusova izdanja...     Press: Libellus
  ...osma ovogodišnja tura uskoro u prodaji - www.libellus.hr!

Mister No 112 – “CRVENI VJETAR”

Dok čekamo izlazak 7. ture koja je odavno trebala biti vani (ali nažalost još nije), mi ćemo - premda nam inače nije običaj najavljivati sljedeću turu prije izlaska tekuće - krenuti polako sa službenim najavama 8. ture koja bi trebala biti u prodaji za otprilike 15-20 dana.

Prvo izdanje od njih ukupno osam koliko će ih u konačnici biti u njoj nosi naslov “CRVENI VJETAR” i riječ je o 112. knjizi redovne biblioteke Mister Noa!

Ovu pustolovinu na 98 stranica koja predstavlja početak prilično duge sage s opakim Ishikawom potpisali su Luigi Mignacco (scenarij) i Roberto Diso (crtež i naslovnica), a u Italiji je objavljena u broju 241 redovnog serijala koji je izašao u lipnju 1995. godine.

Što se same priče tiče, “Crveni vjetar” predstavlja svojevrsni zaokret u odnosu na dosadašnju radnju jer Mister No poslije izvršene sabotaže u tvornici “Brazil chemicala” napušta Manaus (kako bi zaštitio svoje najbliže prijatelje) u koji će se potom vratiti tek u izvornoj epizodi 273 pod naslovom “Manaus” koja je u Italiji objavljena gotovo tri godine nakon “Crvenog vjetra”, u veljači 1998. No, pričat ćemo mi uskoro još o ovoj sagi...

Na kraju još samo podatak da će redovna cijena Mister Noa 112 biti 150 kuna, a tijekom prva dva mjeseca moći ćete ga kupiti za promotivnih 120 HRK.

Dylan Dog kolor biblioteka 28

28. knjiga Dylanove kolor biblioteke drugi je naslov koji službeno najavljujemo iz naše osme ovogodišnje ture koja bi negdje oko 25. listopada trebala ugledati svjetlo dana, a dvije izvrsne priče koje vas čekaju u njoj su “DEMETRINO” POSLJEDNJE PUTOVANJE i VELIKA ZARAZA!

Što se autora tiče, prvu epizodu potpisuju Giulio Antonio Gualtieri (scenarij) i Stefano Landini (crtež), a iza druge stoje Fabrizio Accatino (scenarij) i Fabrizio Des Dorides (crtež). Obje epizode kolorirala je Alessia Pastorello, dok je naslovnica djelo Nicole Marija!

Inače, u Italiji je ovo izdanje objavljeno u veljači 2019. godine, a na kraju još samo podatak da će redovna cijena ove knjige biti 160 kuna, dok će ona posebna tijekom prva dva mjeseca iznositi 128 HRK.

DR. WATSON - “Velika praznina”

Treće izdanje u našoj osmoj ovogodišnjoj turi koja bi u prodaji trebala biti za petnaestak dana ujedno je i premijera, a riječ je o integralu legendarnog Dr. Watsona pod naslovom “Velika praznina” koji scenaristički potpisuje iznimno produktivni Stéphane Betbeder, a crtački naš dragi prijatelj, neponovljivi Darko Perović!

Inače, riječ je o diptihu sa zaokruženom pričom koja je u Francuskoj objavljena u dvama albumima koji su izašli krajem 2014. i 2017. godine, a kolorirali su ih Véra Daviet (prvi dio) i Axel Gonzalbo (drugi dio).

Naslovnice izvornih albuma nacrtali su Ronan Toulhoat (za prvi) i Grzesiek Krysinski (za drugi album), a za fenomenalnu, ekskluzivnu naslovnicu našeg izdanja zaslužan je - naravno - sjajni Darko Perović!

Što se same priče tiče, u njoj vas očekuje jedan uistinu jedinstven prikaz odnosa između Sherlocka Holmesa i Dr. Watsona u kojem ćete - uvjereni smo u to - istinski uživati! Naime, nakon što je Holmes nestao u slapovima Reichenbach 1891. godine prilikom sukoba sa svojim zakletim neprijateljem profesorom Moriartyjem, njegovo tijelo nikad nije pronađeno. Doktor Watson, detektivov vjerni suradnik, uvjeren je da je njegov prijatelj još uvijek živ i da ga Moriarty drži zarobljena negdje u Londonu. Nema nikakvog traga, nikakvog dokaza, ali drži se za svoju slabašnu nadu na ogromno razočaranje svojih prijatelja koji promatraju kako postupno tone u svoje paranoične zablude. No, zavjera oko Holmesova nestanka nije proizvod njegova pomućenog uma, već je zapravo stvarna...

Na kraju još samo informacija da će redovna cijena integrala “Dr. Watsona” biti 195 kuna, a tijekom prva dva mjeseca moći ćete ga kupiti za 156 HRK.

Dragonero 14

Četrnaesta knjiga fenomenalnog Dragonera četvrto je izdanje u našoj osmoj ovogodišnjoj turi koja bi za petnaestak dana trebala biti vani, a pustolovine koje vas čekaju unutra te njihovi autori su:
“PRIČE S PUTOVANJA” (Stefano Vietti / Manolo Morrone, Salvatore Porcaro, Fabrizio Galliccia & Fabio Babich)
“IZGUBLJENE STAZE” (Stefano Vietti / Walter Trono, Salvatore Porcaro & Fabio Babich)
“VJEŠTIČINA POGODBA” (Luca Enoch & Giovanni Eccher / Antonella Platano)

Standardno, naslovnice i za ove epizode potpisao je Giuseppe Matteoni, a u Italiji su objavljene između rujna i studenoga 2016. godine u originalnim brojevima 40, 41 i 42.

Inače, ovu knjigu otvara dvodijelna pustolovina “Priče s putovanja” / “Izgubljene staze” koja prati tradicionalno godišnje izvidničko okupljanje na kojemu vas ponovno čekaju Yeraban, Jinza, Kyoden, Ewyan, Briana, Rehka i Yannah, a u “Vještičinoj pogodbi” Ian će u društvu simpatične Aryse priskočiti u pomoć grofu i grofici Kastvan...

Prije nego što se bacite na čitanje ove knjige, predlažemo vam sljedeće naslove za domaći rad:
“Izvidničko okupljanje” (D 2)
“Kroz Erondàr” (D8)
“Strahosjek” (D 13)
“Kugla duša” (D SP 3)

Uz tehničke detalje koje već sigurno znate (tvrde korice; 294 stranice; tri unutarnje kolorne naslovnice; naklada 300 primjeraka itd.), na kraju još samo informacija da će redovna cijena Dragonera 14 biti uobičajenih 195 kuna, a tijekom prva dva mjeseca moći ćete ga kupiti za promotivnih 156 HRK.

ZARDO

Peto izdanje u našoj osmoj ovogodišnjoj turi koja bi u prodaji trebala biti za petnaestak dana još je jedna premijera, a ovog puta riječ je o “Zardu”, sjajnome kolornom albumu koji potpisuju legendarni kreator Dylana Doga Tiziano Sclavi (scenarij) i naš dragi prijatelj, maestralni Emiliano Mammucari (crtež), a kolorirao ga je Luca Saponti!

Inače, po Sclavijevim riječima, radi se o “transmedijalnom projektu” jer je “usporedno s pisanjem knjige 'Nero.' (s točkom) napisao i scenarij za film s istim naslovom u kojem je epizodnu ulogu imao i Hugo Pratt. Nadalje, riječ je o noiru nadahnutom laganom ironijom, s podosta horora, na temu 'dijaboličnih ljubavnika' (nešto između 'Opsesije' i 'Tjelesne strasti' te 'Demona' i 'Suvišne okrutnosti'). Radnja se odvija u Milanu, u njegovim manje poznatim četvrtima... Nema Duoma, nema ulice Montenapoleone... Samo gradska zaobilaznica te mračna i uznemirujuća predgrađa... A zatim je tu i okolna provincija, sve do brežuljaka... Sve sama 'osamljena', bezimena mjesta... Milano bi mogao biti Pariz, ali i London ili Hamburg, a okolna provincija krajevi izvan bilo kojeg od tih gradova, jer pravo mjesto radnje u 'Zardu' je zemlja tjeskobe...”

Na kraju još samo informacija da će redovna cijena “Zarda” - koji je izvorno u Italiji objavljen u lipnju ove godine - biti 185 kuna, a tijekom prva dva mjeseca moći ćete ga kupiti za 148 HRK.

Nathan Never 74

74. knjiga Nathana Nevera šesto je izdanje u našoj osmoj ovogodišnjoj turi koja bi za petnaestak dana trebala biti u prodaji, a epizode koje vas čekaju u njoj su:
ZABORAVLJENI ŽIVOTI (Bepi Vigna / Romeo Toffanetti)
U OCEANSKIM DUBINAMA (Stefano Vietti / Gièz)
ZABORAVLJENI SLUČAJ (Stefano Piani / Ivan Calcaterra)

Navedene priče u Italiji izvorno su objavljene u razdoblju od kolovoza do listopada 2009. godine u brojevima 219, 220 i 221, a autor svih naslovnica je kao i obično naš dragi prijatelj, maestralni Roberto De Angelis!

Što se radnje epizoda tiče, u Vigninim “Zaboravljenim životima” očekuje vas napeta pustolovina na temu kloniranja, a u priči koja nosi naslov “U oceanskim dubinama” Vietti će nas odvesti u rasjed B-901, najveći koji je nastao nakon pada Uranije, a svi pravi Nathanovi fanovi odmah će otkriti poveznicu s epizodom “Noćna mora u svemiru” koju smo objavili u svojoj 27. knjizi. Na kraju, u “Zaboravljenom slučaju”, Piani će nas uvući u bezobzirne političko-ekonomske spletke koje će nam iz još jednog kuta otkriti svu okrutnost svijeta budućnosti...

Na kraju još samo informacija da će regularna cijena 74. Nathanove biti 195 kuna, a tijekom prva dva mjeseca moći ćete je kupiti za 156 HRK.

Tex kolor 27 - “PONOS NAVAJA”

27. kolorac Texa Willera, još jedan iz “best of” edicije, sedmo je izdanje u ovoj našoj osmoj ovogodišnjoj turi koja će za 10-15 dana izaći iz tiskare, a ovog puta riječ je o još jednoj sjajnoj Texovoj priči, jednoj od najboljih svih vremena, pod naslovom “PONOS NAVAJA”!

Ovaj istinski klasik u kojem je opisan prvi susret Texa i Tigera, na 348 stranica u boji potpisali su legendarni velemajstori Claudio Nizzi (scenarij) i Giovanni Ticci (crtež), naslovnicu je tradicionalno nacrtao još jedan genijalac - Claudio Villa, a u Italiji je izvorno objavljen u razdoblju između listopada 1992. i siječnja 1993. godine u brojevima 384, 385, 386 i 387 redovnog serijala.

Na kraju još samo informacija da će redovna cijena 27. Texova kolorca biti 350 kuna, a tijekom prva dva mjeseca moći ćete ga kupiti za 280 HRK.

Zagor 78

Zadnja, osma knjiga iz naše osme ovogodišnje ture koja će se za 10-15 dana naći u prodaji nosi naslov “TIMBER” BILL i riječ je o - opet broj osam - 78. knjizi Zagorova redovnog serijala!

Što se same radnje tiče, na početku ćemo vidjeti završnicu pustolovine sa Satkom, Wertmannom i prije spomenutim “Timber” Billom koja je započela u prošloj knjizi, a potom nas čeka - Paranormus!

Popis epizoda u ovoj knjizi - riječ je o izvornim brojevima 220, 221 i 222 koji su u Italiji premijerno objavljeni u razdoblju između studenoga 1983. i siječnja 1984. godine - te njihovih autora je sljedeći:
“Timber” Bill (Marcello Toninelli / Franco Donatelli)
Poglavica žute kose (Marcello Toninelli & Tiziano Sclavi / Franco Donatelli & Pini Segna)
Prorok (Tiziano Sclavi / Pini Segna)

Na kraju još samo informacija da će redovna cijena Zagorove 78. knjige biti standardnih 215 kuna, a tijekom prva dva mjeseca moći ćete je kupiti za promotivnih 172 HRK.

Libellus
www.libellus.hr/
Objavljeno: 02.11.2020.
Neodoljivo tajanstvena Venecija...      Autor: Ilija Bakić
  ...“Venecijanska bajka” Huga Prata; 
  izdavač Darkwood, 2019.

   Kapetan Korto Malteze prvi put se u našem Univerzumu pojavljuje 1967.g. u stripu “Balada o slanom moru” (u crno-beloj verziji, na stranicama italijanskog strip magazina “Narednik Kirk”, nazvanog tako po popularnom stripu Huga Prata koji je crtao tokom boravka u Argentini); Kortovo pojavljivanje nimalo nije pompezno - on je razapet na splavu koji je prepušten na milost i nemilost Tihom okeanu a spasava ga agresivni, bradati Rus poznatog prezimena Raspućin. Posle uspeha „Balade...“ i pauze od tri godine, Prat (1927-1995) nastavlja da ispisuje/iscrtava Kortove doživljaje, najpre u epizodama od po 20 tabli (što je dužina idealna za strip revije); premijere tih priča bile su u francuskom magazinu „Pif gadget“ sa kojim je Prat intenzivno sarađivao kad se iz Italije preselio u Francusku. Iz „Pif“-a Korto se širio dalje, u belgijski „Tintin“, italijanski magazin koji se zvao „Korto Malteze“ i mnoge druge. U Jugoslaviju je stigao preko beogradskog časopisa „Pegaz“ (koji je uređivao Žika Bogdanović; u ovom izdanju zvao se „Korto Maltežanin“), sarajevskog magazina „Strip Art“ (urednik Ervin Rustemagić) te „Politikinog zabavnika“ odnosno albuma različitih izdavača. Priče o Kortovim avanturama širom mora i meridijana u prvim decenijama XX veka naknadno su kolorisane i sabirane u albume, različitog obima. “Darkwood”-ov album „Venecijanska bajka“, deo je serije od 12 albuma sa Kortovim doživljajima, štampan ćirilicom, u punom koloru sa tvrdim koricama.

   „Venecijanska bajka“, originalno objavljena 1977.g, vodi romantičnog mornara u biser Jadranskog mora; „izazvan“ pismom mrtvog prijatelja Barona Korvoa, što je pseudonim istorijske ličnosti – pisca Frederika Vilijama Rolfa – u kome on tvrdi da je razotkrio tajnu nestanka Solomonovog pečata, dijamanta sa mističko-magičnim moćima. Legenda o ovom predmetu obuhvata mnoštvo krađa i prevara, žrtvovanja poklonika, ubistava i stradanja agenata i zaverenika, skrivanja, otkrivanja i novih nestajanja... I ljudi koje Korto sreće dok traga za razrešenjem misterije jednako su tajanstveni i egzotični, ekscentrični i mentalno labilni. Svako od njih zna deo tajne na osnovu koga nastavlja svoj put ka otkriću željenog predmeta. Korto je, kao stranac, u poziciji da spaja različite, međusobno suprotstavljene strane i da na osnovu fragmenata sačinjenih od istorijskih činjenica, ezoterijskih učenja, ljudskih strasti, komplekasa, ludila i puke slučajnosti sastavi koliko-toliko celovitu priču. Svoj udeo u legendi imaju i tajna društva, mladi fašisti, državna policija i pesnik Gabrijele D'Anuncio. U maniru uzbudljivog istorijskog trilera Prat zapliće fakte i fikciju, stvarne i izmaštane ličnosti, ono što se dogodilo sa onim što se moglo dogoditi.

   Ravnopravan junak priče je i Venecija (u kojoj je Prat proveo detinjstvo) sa skrivenim dvorištima i trgovima, tajanstvenim stepeništima, tornjevima i krovovima, sa ornamentima i statuama donetim iz različitih delova sveta, sa slojevima istorije različitih naroda koji su živeli na ovom prostoru. Konačno, junak stripa je i Pratova stvaralačka samosvest i autoironija kojom se distancira od priče odnosno zaokružuje je insistirajući na raskidanju magije pripovedanja zarad teatralnog svođenja računa (povorkom junaka ove epizode) i Kortovog odlaska u nove avanture.

   Prat i njegov (anti)junak Korto uvereni su da realnost nije onakva kakvom se čini, da u njoj nema ničega trajnog i junačkog; istina zavisi od položaja onog ko o njoj svedoči odnosno od autorove volje da nešto proglasi bitnim. Otuda je ovaj strip specifičan „slučaj“ postmodernističkog eklekticizma i kao takav traži povećanu čitalačku pažnju kako bi se spoznale fine nijanse pripovesti, poigravanje faktima i konstantni upliv magijskog u realnost. Po ovom maniru Prat je blizak H. L. Borhesu koji je istinu predstavljao kao fikciju (za razliku od drugih pisaca koju su fikciju pokušavali da predstave kao istinu). Na vizuelnoj ravni stripa, Prat se majstorski poigrava stilizovanim, minimalističkim crtežom koji predstavlja trivijalne i čudesne prizore izmeštene od uobičajenog i očekivanog a sve na radost pravih ljubitelja „priča u slikama“ i predanih pratilaca serijala koji ima kultni status kao remek-delo umetničke baštine XX veka.

(„Dnevnik“, 2020)
Objavljeno: 01.11.2020.
Strip: Noćni sud (159)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 01.11.2020.
Strip: Cane (420)      Autor: Goran Milenković
Objavljeno: 01.11.2020.
Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo vas da se obratite autorima priloga.
U slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.