ARHIVA VESTI ZA NOVEMBAR - STUDENI - NOVEMBER, 2013. GODINE


Godina izlaženja: XV Uređuje: Zlatko Milenković email: stripvesti@gmail.com

prethodni mesec - arhiva - sledeći mesec

    LETTER FROM LONDON (20)
28.11.2013.
Piše: Žika Strip


     OBIČAN ŽIVOT, U KUĆI I KROZ PROZOR

     U grafičkoj noveli „Etel i Ernest” (Omnibus, Beograd, 2013, prevod Vesna Jokanović) Rejmond Brigs prikazuje promene engleskog društva u 20. veku kroz životne anegdotesvoje porodice

     Rejmond Brigs je poznati ilustrator i strip crtač u Britaniji. Animirani film „Sneško”, po njegovom stripu, prikazuje se dvadesetak godina na britanskoj televiziji svakog Božića, a adaptiran je i u mjuzikl. Njegove knjige sa stripovima za decu popularne su i koriste se kao predlošci za pozorišne predstave i filmove. Radio je reklame i ilustracije za magazine i novine, i za knjige namenjene deci. Brigs danas živi skromno i povučeno u Vimbldonu, predgrađu Londona, retko putuje i nerado daje intervjue. Nema kompjuter i piše pisma rukom.

     Brigsovo stvaralaštvo naročito obogaćuju njegovi grafički romani za odrasle, ponajviše „Džentlmen Džim” (1980), „Kada vetar duva” (1982) i „Etel i Ernest” (1998).

     Ove knjige, mada urađene istim grafičkim stilom kao i njegove knjige za decu, govore o ozbiljnim temama kao što su porodica, smrt, nepravda, nostalgija... Jedna od zajedničkih karakteristika u Brigsovim grafičkim romanima jeste crtež u kome preovlađuju tople boje i gde se pojavljuju ljudi sa nosevima kao manje pomorandže, dok su fizički objekti (kuće, automobili, nameštaj) nacrtani sa više realizma. Sličice uvek boji sam autor, mešanom tehnikom, ali najviše pastelnim olovkama. Tople boje i dobra osvetljenost scena daju crtežu lakoću, nepretencioznost i blagi osećaj da je crtao neko mlad ili bar neko sa mladalačkom razdraganošću.

     Džentlmen Džim iz istoimene knjige (1980) jeste savesni čistač javnog toaleta. Posvećen je poslu, supruzi domaćici i uglavnom ne čini ništa izvan moralnih okvira građanske klase. Međutim, mašta da postane revolveraš ili pljačkaš bogatih na putevima – da bi dao siromašnima. Kupuje mazgu, koju naziva Crna Bes, oprema se plaštom i drvenim mačem i izlazi na autoput da donese pravdu. Sve postaje komično i tužno u isto vreme i Džim završava u zatvoru. Tu priča dobija neočekivani obrt jer izgleda da je Džim srećan u zatvoru – supruga ga redovno posećuje, dobija priliku da se obrazuje, što mu je ranije zbog siromaštva bilo uskraćeno, a njegovo iskustvo u čišćenju toaleta čini ga priznatim ekspertom u novom okruženju.

     „Kada vetar duva” (1982) za junake takođe ima skromni bračni par iz radničke klase, Džima i Hildu. To je satirična parabola o nepravdi, manipulaciji ljudima od strane politike i snažno antiratno delo, napisano u vreme hladnog rata.

     Šator u kući

     Brigsovi skromni protagonisti uživaju u svakodnevici kada iznenada radio vesti počinju da najavljuju dolazeći nuklearni rat i neophodne pripreme koje stanovništvo treba da preduzme da bi se zaštitilo. Poslušni supružnici podižu šator u sopstvenoj kući, zabarikadiraju vrata i prozore, nabave gas-maske i naprave zalihu namirnica. A onda dolaze dve potpuno prazne strane za koje pretpostavljamo da predstavljaju nuklearnu eksploziju negde napolju. Supružnici su potreseni, ali odlučno nastavljaju da žive u kući kao i pre, okupirani sitnim obavezama i razgovorima punim međusobnog poštovanja i pažnje. Tokom vremena hrana nestaje, oni postaju bolesni i iscrpljeni i naposletku leže u šatoru i ne mogu da ustanu. Postoji još poneki pokušaj nežnog razgovora, a onda i razgovor prestaje...


     Treća knjiga, „Etel i Ernest” (1998), jeste ostvarenje u kome se Brigs osmelio da svoje ranije junake, skromne supružnike, konačno nazove prema ljudima koji su mu sve vreme bili inspiracija – svojim roditeljima. Ako uzmemo u obzir da je ovo knjiga o jednostavnim ljudima, da nema velikih dešavanja kao što su razvodi i ubistva, da opisuje teškoće života bez sentimentalnosti, onda je zadivljuje činjenica da je knjiga prevedena na mnoge jezike i da je samo englesko izdanje prodato u preko 100.000 primeraka.

     Porodica u dve klase

     Brigs autobiografski pripoveda, po dekadama, život svojih roditelja, sve do 1971. godine, kada su oboje umrli u kratkom razmaku. Bilo je neophodno da prođe skoro 30 godina od njihove smrti da bi se autor posvetio opisu njihovih života i odnosa koji je bio ispunjen međusobnim poštovanjem i ljubavlju, a što je njega očigledno obeležilo i formiralo kao čoveka i autora. Knjiga počinje u kasnim dvadesetim godinama prošlog veka kada su se Etel, sobarica, i Ernest, raznosač mleka, upoznali, zavoleli i venčali.

     Nešto kasnije su kupili kuću i tu živeli do svoje smrti. Brigs prikazuje socijalne aspekte engleskog društva u periodu od preko 40 godina u 20. veku kroz životne anegdote svoje porodice. Precizno smo informisani o raznim promenama koje je englesko društvo doživljavalo – kako u tehničko-tehnološkom smislu tako i u smislu mode, obrazovanja, zdravstvenog sistema i razvoja političke svesti. Sve je to predstavljeno slikama koje se dešavaju uglavnom unutar kuće i prikazuju svakodnevni život protagonista, a sva spoljna dešavanja otkrivaju se onim što se vidi kroz prozore, vestima sa radija i kasnije televizije, a ponajviše kroz razgovore supružnika i njihovo tumačenje sveta koji se menja.

     Na primer, Ernest obaveštava svoju suprugu da će ugalj uskoro biti njihov jer je nacionalizovan. On je pripadnik siromašnog sloja i nada se sada boljoj budućnosti. Njegova domaćica, prirodno konzervativna i skeptična, stišava njegov entuzijazam tihim komentarom: „Kladim se da ćemo ga ipak plaćati.”

     Od političkih konotacija, tu je, pre svega, isticanje neporecive odvojenosti klasa u engleskom društvu. Kada mladi Rejmond Brigs dobija mesto u srednjoj školi, koju njegovi roditelji u svoje vreme zbog nedovoljno novca nisu mogli da pohađaju, otac komentariše: „Nadam se da neće postati suvuše otmen za nas.” Ernest hoće da kaže da će njihov sin, posle završenog obrazovanja, pripadati klasi višoj nego što su oni, a klase se u engleskom društvu međusobno ne druže i ne mešaju, ponekad čak i kada su u pitanju roditelji i deca.

     Knjiga osvetljava ove društvene različitosti najčešće na jedan dobroćudan, zabavan, pa čak i šaljivi način. Tako Ernest jednom čita iz novina da porodici treba šest funti nedeljno da bi bila iznad linije siromaštva, a Etel pita: „Šta je to linija siromaštva?” „Nemam pojma”, kaže Ernest, „samo bih voleo da imam šest funti nedeljno.”

     Pisac Nik Hornbi za ovu Brigsovu knjigu kaže: „Sociolozi su pričali mnogo duže, a rekli mnogo manje i sa mnogo manje topline i prisnosti od onoga što kaže ova knjiga.”

     [Objavljeno: Kulturni dodatak Politike, 09.11.2013. godine]

povratak na vrh

    VESELI ČETVRTAK NEWS
27.11.2013.
Press: Veseli četvrtak





Tex #40: Đavolja vrata
piše: Claudio Nizzi
crta: Jose Ortiz


Izdavač je
Beoštampa-Grafart
iz Beograda,
edicija Veseli četvrtak.
Sva pitanja i sugestije na:
redakcija@veselicetvrtak.com


Veću sličicu naslovne strane možete videti na
Facebook stranici Strip vesti!!!

povratak na vrh

    SUP – STRIP U PRIMIJENJENOJ
26.11.2013.
Press: Ivanka Bičak

     ‘SUP – STRIP U PRIMIJENJENOJ’ - od Julesa preko Novog kvadrata do danas
     Izložba strip autora i bivših učenika ŠPUD-a

     U Izložbenom salonu ‘Izidor Kršnjavi’, u četvrtak, 28. studenog u 19. sati, otvara se izložba hrvatskih strip autora, bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb i autora iz Novog kvadrata. Projekt-izložbu ‘Strip u Primijenjenoj’ organizira i provodi UBU-Udruga bivših učenika ŠPUD-a u suradnji sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb i Neformalnim savezom Organizam, ususret 131. rođendanu Škole. SUP okuplja velikane hrvatskog stripa i svjetski priznate autore, koji su se bavili ili se bave medijem stripa u razdoblju od sredine prošlog stoljeća do danas, kao i mlade generacije strip crtača čije vrijeme tek dolazi.

     Na izložbi će biti prikazani radovi autora koji su nastali u vrijeme njihova školovanja u Primijenjenoj, radovi objavljeni u ŠPU listu, u tada popularnim tiskovinama od Plavog vjesnika, Poleta, Patka, Starta, ali i recentni radovi strip autora objavljivani od strane domaćih (Strip revija Večernjeg lista, Stripforum i dr.) do svjetski poznatih strip izdavača (Marvel Comics, Delcourt i dr.).
     ‘ŠPUD je škola iz koje su izašli mnogi, ali zaista mnogi umjetnici koji djeluju unutar (u Hrvatskoj još uvijek) rubnih područja umjetnosti kao što su npr. strip, grafiti, performance, ilustracija, animirani film…Ovo je prva, nadamo se, u nizu izložbi koje će nastojati okupiti bivše učenike koji djeluju u tim specifičnim granama umjetnosti i predstaviti ih u Izložbenom salonu Škole kao svojevrstan site specific hommage njihovom radu’, istaknuo je u Uvodniku kataloga izložbe Filip Pintarić, predsjednik udruge UBU.

     1976. formira se kultna strip grupa Novi kvadrat čija su jezgra bili upravo bivši učenici ŠPUD-a: Igor Kordej, Krešimir Zimonić, Mirko Ilić, Radovan Devlić, Emir Mešić, te njihovi kolege Ninoslav Kunc, Joško Marušić, Ivan Puljak i Krešimir Skozret. Tako će na izložbi će biti zastupljeni radovi iz vremena Novog kvadrata kao i kasniji radovi pojedinih autora, danas istaknutih hrvatskih strip crtača, a jedan od njih je i Milan Trenc koji 1981. g. stupa na strip scenu. Među izložbenim radovima biti će i klasici hrvatskog stripa autora Julia Radilovića Julesa i Željka Lordanića Lorda. Od autora, pripadnika mlađe generacije stripa, bit će izloženi stripovi Danijela Žeželja, Gorana Sudžuke, Esada Ribića, Štefa Bartolića, Edvina Biukovića, Sebastijana Čamagajevca, zatim Tihomira Tikulina, Dinka Kumanovića, Daria Kukića, Igora Hofbauera, do najmlađih autora – Sare Divjak, Ivane Pipal, Maxima Šimića. Među ostalim radovima bivših učenika zastupljeni su i stripovi: Stanka Bešlića, Tomislava Beštaka, Vjekoslava Ivezića, Željke Jordan, Marija Jurjevića, Igora Lepčina, Matije Pisačića, Ivana Šivaka, Daniela Šuljića, Tomislava Tomića.

     ‘Dovodimo strip nazad u Primijenjenu. Ovim projektom i izložbom okupili smo bivše učenike strip autore i autore Novog kvadrata. Započeli smo s Julesom, a završili sa Pipal. Julesova priča rastvorila je zemlju pred našim očima. Priča, život i rad koji zaslužuju divljenje. To je ono što želimo podijeliti s mladim generacijama ŠPUD-a. Materiju i ne-materiju za opstanak. Ova izložba nisu samo radovi strip autora. Ova je izložba i jedna od onih još neistraženih mogućnosti. Mogućnost susreta, mogućnost nastanka novog djela, mogućnost razbijanja nesuglasica, mogućnost podvlačenja crte, mogućnost povratka, mogućnost promjene, mogućnost smisla, veze i mogućnost ljubavi. Ne događa se često da se jednako zaljubiš u djelo i u autora djela. Dirnute smo. Ovi ljudi su fantastični. Kao i njihove priče. Duše strip autora koje od sada nosimo sa sobom, jer jednom kad te dirnu – gotov si!‘ tako pišu u Uvodnika kataloga izložbe – Bernarda Cesar i Marija Juza.

     Voditelji projekta ‘SUP – Strip u Primijenjenoj’ su Ivanka Bičak, Bernarda Cesar, Marija Juza i Filip Pintarić.
     Asistenti voditelja projekta: Tena Bošnjaković, Vinka Mortigjija Anušić, Dijana Protić i Lucija Saletto.
     Članovi projektnog tima: Aleksandra Ajzenhamer, Tina Bauer , Lovro Bradač, Petar Novak, Goga Pavlek, Vjeran Periček i Valentina Sunek.
     Postav izložbe i kustosi: Bernarda Cesar, Marija Juza, Vinka Mortigjija Anušić i Filip Pintarić.
     Stručni suradnici: Mirko Ilić, Mladen Novaković, Goran Sudžuka, Zrinka Tatomir i Krešimir Zimonić.
     Asistenti realizacije: ViLe, Vanessa Šerka.
     Video: Tena Bošnjaković.
     Marketing & PR: Ivanka Bičak.
     Vizualni identitet: Babushke.
     Projekt se odvija pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba.
     Izložba se može razgledati do petka, 6. prosinca 2013. u radnom vremenu Izložbenog salona ‘Izidor Kršnjavi’, od 11 do 19 h, na Trgu maršala Tita 11. Ulaz je slobodan. Dobrodošli!
     Više informacija potražite na:
     www.facebook.com/SUP.StripuPrimijenjenoj
     hr-hr.facebook.com/UBU.Spud.Zg
     www.facebook.com/Organizam.IA
     twitter.com/Organizam_
     ubu.hr/

povratak na vrh

    POSLEDNJA VŽIGALICA
25.11.2013.
Press: Stripburger


     Kuš!: Poslednja vžigalica
     CUK Kino Šiška, pon., 25. nov. 2013, ob 20.00

     Kaj se zgodi, ko ni finančnih sredstev za razstavo, ti pa bi rad vseeno ustvaril nekaj pomembnega, s težo?

     To vprašanje je bilo vodilo za razstavo, ki jo kurira latvijska strip revija kuš! (http://www.komikss.lv) K sodelovanju so povabili ilustratorje in stripovske avtorje, da iz skoraj nič ustvarijo nekaj velikega. Na papirček cca. 0,00166m2 so morali narisati interpretacijo »poslednje vžigalice«.

     Razstava je duhovit komentar na 'finančno krizo' in posledično  iskanje preživitvenih strategij pri produkciji umetniških razstav. Začetek projekta sega v jesen 2009, ko so v Rigi razstavili dela 150 umetnikov iz različnih koncev sveta, od Kitajske, ZDA, Južne Afrike do Brazilije in Avstralije. Lahko bi rekli, da gre za največjo majhno razstavo. Do konca leta 2012 se je potujoči zbirki pridružilo še več avtorjev, tako da ta danes šteje preko 300 del, tako mednarodno velecenjenih kot manj znanih avtorjev iz 51 različnih držav. Pri projektu sodeluje tudi več slovenskih avtorjev, med njimi Andrej Štular, David Krančan, Domen Finžgar, Gašper Rus, Kaja Avberšek, Matej Stupica, Matej Lavrenčič, Mina Fina, Marko Kociper, Leon Zuodar, miha ha, Petra Preželj, Jakob Klemenčič, Izar Lunaček, Matej in Andreja Kocjan, Saša Kerkoš in Lenka Đorojević.

     Pri razstavi sodelujejo Bienale neodvisnih, Tretaroka ter Design Breakfast z izborom del finskih avtorjev, ki bodo premierno na ogled.

     Razstava je gostovala na številnih pomembnih stripovskih festivalih; v Sankt Petersburgu, Poznanu, Linzu, Lizboni, Pragi …

     Razstava bo na ogled do 12. dec. 2013.




     CUK Kino Šiška, torek, 26. nov. 2013
     Ob 19.00, sodobna animacija Baltika


     Izbor kratkih filmov najboljših in najsvetlejših vzhajajočih zvezd umetnikov iz Estonije, Latvije in Litve. Temačni, smešni in provokativni filmi, ki predstavljajo aktualno baltsko animacijo. Trajanje: 1 ura. Izbrala Anna Veilande Kustikova (International Short Film Festival 2Annas) in David Schilter (stripovska revija Kuš!)

     Ob 20.00, Stripolis.
     Pogovor s kuratorjem razstave in urednikom revije kuš!, Davidom Schilterjem, in avtorjem, Oskarsom Pavlovskisom, bo vodil Izar Lunaček.

     Sledi jam session. Pridružite se!

_________
Produkcija: kuš!, Stripburger/Forum Ljubljana, Tretaroka in Bienale neodvisnih, Design Breakfast (21.11.2013, Kino Šiška, 9.00-10.30) ter Marion Robinson // Koprodukcija: CUK Kino Šiška // Projekt sofinancirajo: MOL, Ministrstvo za kulturo in SSCF, latvijska državna fundacija za kulturo // Posebna zahvala: Slovenski etnografski muzej

povratak na vrh

    KONKURS ZA STRIP KAIŠ
24.11.2013.
Piše: Miljan Šuković


     Dečji kulturni centar Beograd već treću godinu za redom organizuje republički Strip konkursu formi kaiša, za decu i mlade (od 7 do 18 godina). Izabrana je kratka forma stripa, jer smo smatrali da je to najbolji način da učesnici pokažu svoje umeće. Cilj konkursa je da motiviše decu i mlade na polju stvralaštva „devete umetnosti“; da osnaži talentovane plaznike Radionice za strip i karikaturu DKCB koji su već prisutni na međunarodnim konkursima i da skrene pažnju stručne javnosti na stvaralaštvo dece i mladih u Dečjem kulturnom centru Beograd; da poveže sve one likovne pedagoge koji u svojim radionicama otkrivaju deci i mladima tajne stripa; da srednjoškolcima i studentima omogući da se povežu sa eminentnim stip autorima kako bi što kretivnije savladali tajne devete umetnosti. Poseban značaj projekta (izložba, strip radionice, predavanja) je isticanje stripa kao medija koji pomaže adolescentima da se kroz vizuelno-satiričnu formu suoče sa odrastanjem i prevaziđu krizne godine (akutne i razvojno-psihološke probleme u procesu samorealizacije ličnosti).

     www.dkcb.rs/likovna-galerija.htm

povratak na vrh

    STRIP: CANE
23.11.2013.
Autor: Goran Milenković
    KOMIKAZE #12
22.11.2013.
Press: Komikaze

     KOMIKAZE PRESS #12
     komikaze.hr/wiki/komikaze-book-12-is-out/

     Studeni/Novembar: 2013.
     128 stranica(64 u boji+64 c/b)/ 128 pages (64 in color+64 b/w)
     Format: 23x16,7
     Uredništvo/Editorial team: Komikaze/ Main editor: Ivana Armanini
     Sadržaj/Content:  autorski strip/authorial comic
                      Autori/Authors: ANDY LEUENBERGER / GERMANY ~ ALEKSANDAR OPAČIĆ / SERBIA ~ LELE-LEON ZUODAR / SLOVENIA ~ NELE BROENNER / GERMANY ~ KLEINE HEX / EST-NETHERLAND ~ STIPAN TADIĆ / CROATIA ~ WOSTOK&SANJAS / SERBIA ~ LAZAR BODROŽA / SERBIA ~ PETRA BALEKIĆ/CROATIA ~ PETRA BRNARDIĆ / CROATIA ~ THIERRY CLARY / FRANCE ~ MIRO ŽUPA / CROATIA  ~ IVANA ARMANINI / CROATIA ~ DUNJA JANKOVIĆ / CROATIA ~ DOMAGOJ KRIP / CROATIA ~ PLUS TRUS!: ZORAN PUNGERČAR / SLOVENIA ~ MINA MILENKOVIĆ / SERBIA ~ LOVRO ŠKILJIĆ / CROATIA ~ SERGEJ VUTUC / GERMANY ~ BRIGITA STAREŠINIĆ / SLOVENIA ~ ANJA DELBELLO / SLOVENIA ~ KALMAN MOLDVAI / SERBIA ~ SANJA GLIGORIĆ / SERBIA ~ MATIJA KUJUNĐIĆ / SERBIA ~ KORI / SLOVENIA ~ ANNA EHRLEMARK / SWEDEN ~ LEA ZUPANČIČ / SLOVENIA ~ EVA JERA HANŽEK / SLOVENIA ~ NEJA TOMŠIČ / SLOVENIA ~ BARBARA PRASSEL & SON / SLOVENIA ~ MATEJA VINCELJ / CROATIA ~ MILICA ZELJKOVIĆ / SRBIJA ~ MURIS/BOSNIA AND HERCEGOVINA ~ SRĐA DRAGOVIĆ / MONTE NEGRO ~ LUCIJA GOLČER / SLOVENIA

Dostupno na mail komikaze5001@gmail.com (za Hrvatsku i Sloveniju dostava besplatna!) i u prodavaonicama
Available on mail: komikaze5001@gmail.com and in the shops in Zagreb: Kino Europa ShopŠto čitašProstor,
www.facebook.com/skab612 and Ljubljana: Azil (ZRC SAZU-Ljubljana)

www.komikaze.hr

povratak na vrh

    VESELI ČETVRTAK NEWS
21.11.2013.
Press: Veseli četvrtak





Mister No #48: Progonjeni!
piše: Michele Masiero
crta: Paolo Bisi


Izdavač je
Beoštampa-Grafart
iz Beograda,
edicija Veseli četvrtak.
Sva pitanja i sugestije na:
redakcija@veselicetvrtak.com


Veću sličicu naslovne strane možete videti na
Facebook stranici Strip vesti!!!

povratak na vrh

    24SATNO CRTANJE STRIPA
19.11.2013.
Press



povratak na vrh

    STRIP: MONTENEGRINI
18.11.2013.
Autor: Simon Vučković
    CANETU SREBRNI PJER
16.11.2013.
Piše: Strip vesti


     Kao što reče žiri: dobitnik „Srebrnog Pjera“ je Goran Milenković za karikaturu "Jezičke razmirice". Da, reč je o našem Goranu Milenkoviću, autoru stripa Cane, koji subotom redovno pratite na sajtu Strip vesti.

     ČESTITAMO!!!

     Više detalja na sledećoj adresi:
     www.novosti.rs/vesti/kultura....

povratak na vrh

    KONKURS ZA STRIP KAIŠ
16.11.2013.
Piše: Miljan Suković

     Dečji kulturni centar Beograd već treću godinu za redom organizuje republički Strip konkursu formi kaiša, za decu i mlade (od 7 do 18 godina). Izabrana je kratka forma stripa, jer smo smatrali da je to najbolji način da učesnici pokažu svoje umeće. Cilj konkursa je da motiviše decu i mlade na polju stvralaštva „devete umetnosti“; da osnaži talentovane plaznike Radionice za strip i karikaturu DKCB koji su već prisutni na međunarodnim konkursima i da skrene pažnju stručne javnosti na stvaralaštvo dece i mladih u Dečjem kulturnom centru Beograd; da poveže sve one likovne pedagoge koji u svojim radionicama otkrivaju deci i mladima tajne stripa; da srednjoškolcima i studentima omogući da se povežu sa eminentnim stip autorima kako bi što kretivnije savladali tajne devete umetnosti.
     Poseban značaj projekta (izložba, strip radionice, predavanja) je isticanje stripa kao medija koji pomaže adolescentima da se kroz vizuelno-satiričnu formu suoče sa odrastanjem i prevaziđu krizne godine (akutne i razvojno-psihološke probleme u procesu samorealizacije ličnosti).

     www.dkcb.rs/likovna-galerija.htm

povratak na vrh

    STRIP: CANE
16.11.2013.
Autor: Goran Milenković
    PROMOCIJA KOBRE
14.11.2013.
Press: Bulevar Books


     PROCIJA PRVOG INTEGRALA
     LEGENDARNOG STRIPA "KOBRA"


     Obaveštavaju se svi ljubitelji devete umetnosti da će se u petak 15. Novembra 2013. Godine sa početkom u 19 časova u  striparnici "Severni Darkwood" (Knjižara "Bulevar Books") koja se nalazi u Aleksandrovoj zgradi na Bulevaru oslobođenja, održati promocija prvog integrala "Kobre", najpopularnijeg stripa osamdesetih godina prošlog veka na prostorima bivše nam države, Jugoslavije.

     Voditelj na ovoj promociji će biti Zlatko Milenković koji će razgovarati sa autorima Branislavom Banetom Kercom i Svetozarom Tozom Obradovićem.

     Osim autora ovog stripa promociji će prisustvovati i dizajneri ovog projekta Predrag Ivanović i Bora Grbić, autor pogovora Zoran Stefanović kao i drugi strip autori kao što su: Zoran Janjetov, Miša Mijatović, Sibin Slavković, Zoran Tucić itd.

     DOBRO DOŠLI!


povratak na vrh

    POST SCRIPTUM (131)
14.11.2013.
Piše: Zoran Đukanović


     BALKANSKE STRIPSKE VEZE: STRIPOVI IZ EX-YU ZEMALJA
      - AUTORI IZ REGIONA U KNJIZI NA BRITANSKOM TRŽIŠTU

     Balkan Comics Connections: Comics from the ex-YU
     Countries
, uredio Vlado Nikolovski, Cloud 9, 2013.

     Marija Todorova, u knjizi Imaginarni Balkan bavila se zago-netnim, egzotičnim i kontroverznim pojmom Balkana. Region geografski neraskidiv od Evrope, a opet kulturno konstruisan kao „drugi“, često je služio kao spremište negativnih karakteristika na kojima su pozitivne osobine i samočestitajuća slika „evropskog“ bile izgrađene.  Otuda, i zahvaljujući nekim skorašnjim grozotama, region je zadobio jedno od najmoćnijih i najproširenijih negativnih određenja u  modernoj istoriji. Balkan ima svoje geografsko, političko i kulturno značenje. Ova značenja se ne poklapaju, otud često sporovi o negativnim, ali i pozitivnim značenjima ove reči, kojima je ona bremenita, kao i nejasnoće koji sve autori mogu da se ubroje autore s Balkana. Ove dileme na stranu, predivno je imati na okupu ovakvu grupu talenata koji pretstavljaju most između strip scene Balkana i internacionalne scene.

     Ovde je na okupu dvadeset tri crtača i šest scenarista iz regiona (Darko Macan, Marko Stojanović, Matjaž Bertoncelj, Jana Adamović, Slobodan Ivkov i Aljoša Tomić). Njima se u ulozi pisaca pridružuju dva Španca, Sančez Abuli, koga nije potrebno pretstavljati, dovoljno je samo reći Torpedo i režiser Oskar Aibar, kao i jedan poznati Amerikanac, Stiven Grant (Punisher). I, ne zaboravimo, neki od ovih crtača su istovremeno ne samo kompletni autori nego i veliki pripovedači.

     Gotovo svi predstavljeni autori su već objavljivali po svetu. Među njima su internacionalno poznati majstori, neki čak zvezde. Pomenimo tek najpoznatije: Rajko Milošević Gera, Aleksandar Zograf, Igor Kordej, Danijel Žeželj, Goran Sudžuka, Darko Perović, Dalibor Talajić, Darko Macan, Dražen Kovačević, Željko Pahek, Jovan Ukropina, Boban Savić Geto, Bernard Kolle, Tihomir Čelanović, Aleksandar Sotirovski, Siniša Banović, Srđan Nikolić Peka, Jakob Klemenčič...

     U kojim sve zemljama su objavljivali? U Americi (DC Comics, Marvel, Fantagraphics Books, Dark Horse, Vertigo, Wildstorm, Heavy Metal, IDW Publishing, Clandestino, Comicbook resources...), Francuskoj (Delcourt, Soleil, Dargaud, Glénat, Les Humanoïdes Associés, L'Association, Mosquito...), Italiji (Bonelli, Grifo Edizioni, Hazard Edizioni, Edizioni Di, Black Velvet, Liberty...), Španiji (Zona 84, Comics International, Co&Co...), Germany, Austria, Portugal, Greece...

     Koliko ima crtača i scenarista u regionu koji objavljuju u inostranstvu, hoću reći na Zapadu? Isprva, od kraja devedesetih naovamo, pravljeni su popisi, liste. Poslednji broj koji sam čuo bio je sedamdesetak. Od tada svi su prestali da broje. To je dobar znak. Jer, ovo strujanje balkanskih talenata postalo je normalna pojava i niko se više oko toga posebno ne uzbuđuje, deo je pejsaža strip scene u regiji.
          Kakve sve crtačke stilove i kakve vrste priča u ovoj knjizi srećemo? Da li se može govoriti o školama, jasno razdvojenim tendencijama? Sedamdesetih i osamdesetih, scena, bar u bivšoj Jugoslaviji, bila je jasnije podeljena na klasični i alternativni strip, uključujući i sporove izmešu podeljenjih tabora. Danas takva linija podele ne postoji, i dobro je da je tako. Sadašnja scena mnogo je pluralističnija i tolerantnija prema razlikma i pravu na vlastiti stil.

     Vi ćete ovde teško naći, izuzev stripova Aleksandra Zografa, radove koji se specifično bave Balkanom, okupljene umetnike najčešće interesuju stripski žanrovi i teme koje su planetarno rasprostranjene. Samo jednu ženu srešćete u ovom zborniku, Janu Adamović, ovde u ulozi scenaristkinje. Da li je reč rezultatu uredničkog opredeljenja? Ne, nimalo, nego čist sticaj okolnosti. Izvesno opravdanje sastoji se u činjenici da se upravo prošle godine pojavila rakošna monografija Balkanski stripovi: Žene na rubu (Mark Batty Publisher, New York, originalno objavljena kao Ženski strip na Balkanu u izdanju Fibre, Zagreb, 2010) koja je iscrpno predstavila koliko, počevši od Nine Bunjevac, puno ima sjajnih žena autora iz regije! 

     Od teških, egzistencijalnih tema, istorijskih stripova, bajki, SF-a (Željko Pahek), lirskih stripova bez reči (Krešimir Zimonić), seksualno-političkih avantura a la Milan Kundera (Iztok Sitar), pa sve do žanrovskih bravura (Marko Stojanović, Dalibor Talajić, Stevan Subić...). To je raspon u kome se kreću stripovi u ovoj zbirci. Neki su metafore, drugi pak alegorije (stripovi Bobana Savića Geta, Aleksandra Sotirovskog, Igora Jovčevskog...)

     Da, zaista, sjajnih pripovedača ovde ima. Među najboljima je svakako Darko Macan,  Đavo iz Cinkote je samo ilustracija njegovog talenta; Aleksandar Zograf je takođe majstor pripovedanja. Ne slučajno, Marko Stojanović je najzastupljeniji scenarista u ovom izboru. Njegovi napori i zasluge u kreiranju grupnog crtačkog projekta, stvaranja  domaćeg serijala Vekovnici nikako se ne mogu prenebregnuti. Ne zaboravimo i ono čega na žalost nema, Darko Perović nije samo sjajan crtač nego i odličan pripovedač, ali koji već godinama ne nastupa u ulozi scenariste.


     U crtačkom pogledu, vidimo spektar od karikaturalne stilizacije, razoružavajućeg šarma stripa Amnezija Filipa Andronika, prelaznih oblika kakve srećemo kod Čelanovića i Sitara, pa do hardcore realizma. Genijalni grafizam Danijela Žeželja je svet za sebe u kome se susreću ruska avangarda, nemi film iz dvadesetih i nemački ekspre-sionizam. Goran Sudžuka pokazuje da može da radi kroz različite stilizacije, čvrsto definisani, gotovo kruti realizam i, isto tako, mekšu, slobodniju, razigraniju liniju. O Gerinom, Kordejevom i Perovićevom majstorstvu izlišno je i govoriti. Crtači talent Dražena Kovačevića ovde naznačava energiju koja se obilato oslobađa u albumima koje trenutno radi za Francusko tržište. Naslovna stranica koju je uradio za našu kolekciju najbolje pokazuje pravac u kome se kreću njegove kreativne snage. Narativ stripa Medved (po secenariju Stivena Granta) kroz naizgled predominantnu fizičku akciju prikriva svoju pravu prirodu i snagu, da bi ona bila oslobođena tek na kraju – svaka borba je uvek borba za interpretaciju, borba ko će imati monopol na priču, onu koja traje duže od života učesnika događaja.

     Da parafraziram Aleksandara Zografa, kosmos je uzbudljivo mesto, a sve mokrokosmose koje je stvorio čovek treba posmatrati s poštovanjem i znatiželjom. Dajmo šansu tebi čitaoče da to isto učiniš sa ovom knjigom stripova.

     Zoran Đukanović



     (predgovor u knjizi koja je predstavljena na festivalu
     Crtani Romani Šou u Zagrebu, 27. 10. 2013)

povratak na vrh

    RAZ DVA STRIP
13.11.2013.
Press: Stripburger

     Stripovski razstavi in striptribuna
     v Kinu Udarnik v Mariboru

     DAVID KRANČAN: RAZ DVA STRIP
     "Če sem se kje uštel, me, prosim, popravite."

     Odprtje razstave:
     četrtek, 14. november 2013, ob 20.00,
     Kino Udarnik, Maribor

     Kino Udarnik in uredništvo revije Stripburger združeno predstavljata projekt Stripudarnik, s katerim želita prikazati različne pristope v sodobnem avtorskem stripu in razkrivati aktualno problematiko.

     David Krančan bo v sklopu razstave predstavil 9 stripov-skih projektov, ki obravnavajo stripovski medij, njegove značilnosti in zakonitosti. Gre za serijo raziskovalnih kratkih stripov, pospremljenimi z analitičnimi besedili. Razstava sloni na avtorjevi diplomski nalogi Na prvem tiru in kratke zgodbe (mentor: prof. Milan Erič, Akademija za likovno umetnost in oblikovanje, Ljubljana, 2012).

     DAVID KRANČAN (1984, Ljubljana) je zaključil študij vizualnih komunikacij na oddelku za oblikovanje na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje v Ljubljani. Več kot desetletje član uredništva revije Stripburger. Z Andražem Poličem sta ustvarila knjigo Na prvem tiru, ki je izšla leta 2008 pri Stripburger/Forum Ljubljana. Zadnja leta lahko spremljate njegovo ilustratorsko delo na naslovnicah Dnevnikovega Objektiva. Pri stripu je pri Krančanu v prvem planu vizualnost. Krančan je tako v teoriji kot v praksi raziskovalec razsežnosti stripa kot likovnega izraza. Njegove pripovedi so velikokrat brez besed in v likovni podobi skrivajo pripovedne ključe. Krančan tudi redno vodi stripovske delavnice. Živi in dela v bližini Kranja.

     NAPOVEDUJEMO:
     sobota, 7. december 2013, ob 18.00, Kino Udarnik, Maribor
     Andrej Štular: ŽIVA SEM! - odprtje razstave
     STRIPTRIBUNA. Pogovor z Davidom Krančanom in Andrejem Štularjem o njunem ustvarjanju in sodobnem stripu vodi Bojan Albahari, član uredništva revije Stripburger.
________
Produkcija :Zavod Udarnik. Koprodukcija: Stripburger/Forum Ljubljana. V sodelovanju z ENIMATION DAYS 2013 (Dnevi izobraževanja v Animiranem filmu). Finančna podpora: Mestna Občina Maribor MOM

povratak na vrh

    VESELI ČETVRTAK NEWS
13.11.2013.
Press: Veseli četvrtak





Dylan Dog #76: Kradljivac umova
piše: Giancarlo Marzano
crta: Ugolino Cossu


Izdavač je
Beoštampa-Grafart
iz Beograda,
edicija Veseli četvrtak.
Sva pitanja i sugestije na:
redakcija@veselicetvrtak.com


Veću sličicu naslovne strane možete videti na
Facebook stranici Strip vesti!!!

povratak na vrh

    DVA U JEDAN
11.11.2013.
Press: Strip vesti

     OTVARANJE IZLOŽBE CRTEŽA
     „DVA U JEDAN“ DRAGANE KUPREŠANIN


     Otvaranje izložbe crteža „Dva u jedan“ Dragane Kuprešanin
     Galerija SULUJ, Terazije 26/II, Beograd
     Utorak, 12. novembar u 19 časova


     U utorak, 12. novembra u 19 časova, u Galeriji SULUJ, biće upriličeno otvaranje pete samostalne izložbe crteža Dragane Kuprešanin pod nazivom „Dva u jedan“. Na izložbi umetnica predstavlja nove radove iz crtačkog opusa „Bajka o kruški i zecu“, koji za temu ima strip.
          U recenziji izložbe, teoretičar stripa, Zoran Stefanović, navodi:
     „Po osećajnosti i efektu koji ostavljaju, radovi Dragane Kuprešanin najsličniji su izgubljenom raju platinastog doba stripa s početka 20. veka — kada su zajedno stvarali Nel Brinkli, Vinzor Mekej, Lajonel Fajninger i desetine drugih čarobnika — dajući obilje plemenite lepote, začudnosti i maštovitosti bez premca. Istovetnim i čisto umetničkim sredstvima, Dragana sada mudro vraća bezazlenost u obezljuđeni svet.
     Svaki Draganin kadar uvećan i izdvojen u istinski odsečak druge stvarnosti vuče da lično proigramo i proživimo taj njen čudni film. Ima tu nečeg od plemenite avangarde, dodatno pokazuje da težnja dizajniranja i „stripovanja“ ambijenta, pa time i naših života, postaje za nas nezadrživa. Naši prostori sve češće postaju uvećani časopisi, što će možda biti još jedna od osobenosti savremenog srpskog stripa.
     U delu Dragane Kuprešanin, kao retko gde, vide se zamašne sintetičke, stvaralačke i preobražujuće mogućnosti stripa, često nedostupne drugim umetničkim oblicima. Njeni svetovi su od nepretenciozne lepote. Donose duhovitost i melanholiju, detinju otvorenost, zazivaju romansu s trunkom blage ironije. Sve ono što je, izgleda, nama današnjima trebalo.“


     Dragana Kuprešanin, diplomirani likovni umetnik – specijalista slikarstva i grafički dizajner, autorka je i alternativnog stripa. Tokom dosadašnje umetničke aktivnosti, ostvarila je preko 150 grupnih i više samostalnih izlaganja u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je više prvih nagrada iz oblasti primenjene (grafički dizajn) i likovne umetnosti (crtež). Član ULUPUDSa, ULUSa i USUSa. U statusu samostalnog umetnika od 2012. godine. Student je prve godine doktorskih akademskih studija na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.
Izložba je otvorena od 23. novembra.

povratak na vrh

    STRIPOS NA INTERLIBERU
11.11.2013.
Piše: StripOs

     StripOs na Interliberu

     U utorak, 12. studenoga 2013. od 15 pa do 16 sati, na velikoj pozornici paviljona 6, Zagrebačkog Velesajma, na 36. međunarodnom sajmu knjiga i učila INTERLIBER 2013. održati će se promocija knjiga Udruge ljubitelja stripova StripOs iz Osijeka. Kulminacija ovogodišnjeg izdavačkog segmenta rada Udruge StripOs jesu četiri nova izdanja pod etiketom „Biblioteka StripOs“.
     Biblioteka StripOs, knjiga 9,  „Velika glad u plemenu Gula Gula“, autori Franjo Martin Fuis i Andrija Maurović
     Knjiga sadrži Fra-Ma-Fuov pustolovni roman “Velika glad u plemenu Gula-Gula” i strip Andrije Maurovića zasnovan na njegovom zanimljivom sadržaju. Oba djela su izvorno objavljena u nastavcima — roman 1938. u tjedniku Mickey strip, a Maurovićeva crtana verzija u zagrebačkom dnevniku Novosti, 1940. Ovo je prvo repriziranje romana i njegove obrade u mediju stripa, obuhvaćeno koricama jedne knjige! Uz strip i roman, u knjizi se nalazi i opširan tekst Rudija Aljinovića naslovljen „Fuis i Maurović – mornari na pučini fantazije“ te tekstovi Mladena Hanzlovskyog i Aleksandra Vojinovića. Knjiga ima 152 strane c/b, format A4, cijena 120,00 kuna.

     Biblioteka StripOs, knjiga 10, „Tri panja na otoku sreće“, autor Nenad Barinić
     Strip-album „Tri panja na otoku sreće“ nastavak je veselih dogodovština skupine ribolovaca na obalama Dunava objavljenog u strip-albumu „Idemo na Dunav“ iz 2012. Knjiga ima 76 strana u boji, format je B5, cijena 70,00 kuna.

     Biblioteka Stripos, knjiga 11, „Posljednji fan“, autor Marko Dješka
     Strip-album "Posljednji fan" je satira temeljena na stvarnim događajima u kombinaciji s fikcijom. Govori o fanu i njegovu idolu, o zaluđenosti i razočaranju, o snazi i utjecaju medija televizije na odrastanje. Uvodnik piše jedan od samih likova koji se pojavljuje u strip-albumu, Zlatan Zuhrić Zuhra, a pogovor nagrađivani tandem osječke strip-kritike Ivan Trenkl i Saša Paprić. Tekstove na zadnjim koricama potpisuju Darko Macan i Krešimir Zimonić. Strip-album ima 56 strana c/b, format A4, cijena 80,00 kn.

     Biblioteka Stripos, Vanredno izdanje I, „Balkanske niskobudžetne treš priče“,  autor Pajo Pakšu
     Pajo Pakšu predstavlja svoju treću zbirku kratkih priča koja sadrži i dva stripa. Ako volite Bukowskog, Pajine priče su idealna nadgradnja. Predgovor je napisao Dubravko Mataković. Zbirka priča je džepnog formata, ima 68 strana c/b, cijena 40,00 kn.

     Izdanja će publici predstaviti jake snage Udruge StripOs: Pajo Pakšu, Nenad Barinić, Željko Gašić, Marko Dješka i Saša Paprić. Također, naša izdanja izdanja će biti dostupna na štandu izdavača Sipar d.o.o. (paviljon 6, štnad 4a).

povratak na vrh

    VEČERAS SPODOBE I LEŠEVI
09.11.2013.
Piše: Ivica Stevanović

     Obzirom da nam je kultura u stanju podgrejanog leša, evo prilike da ga još malo dogrejemo prigodnom izložba-instalacijom u Graffiti-ma (kafe baru u Kosovskoj 21A, u Novom Sadu). Dakle, povodom 11 godina Graffita, izložba Ivice Stevanovića pod nazivom SPODOBE i LEŠEVI (večeras, 9. novembra tekuće godine, u 21h). Ovom prilikom biće upriličena prodaja autorizovanih digitalnih (ubrojčanih) grafika, kao i autorskih izdanja – LJUBAZNI LEŠEVI i GNUSOBNO-SPOBODNI SLUČAJEVI. Ukoliko niste upoznati sa gore pomenutim izdanjima, evo privju linkova:
     1) Spodobe - PDF prikaz prvih 24 strana
     2) Leševi - PDF prikaz prvih 38 strana
     Svi spodobno-podobni su dobrodošli (ponesite pare, piće nije džaba)!
     Važna napomena: Postavku izložbe je blagosiljao anonimni crkveni velikodostojnik.

povratak na vrh

    STRIP: CANE
09.11.2013.
Autor: Goran Milenković
    INTERVJU: SLAVKA BOŠNJAKOVIĆ
08.11.2013.
Press: Vojvođanski strip


     Ona je jedna od prvih crtačica stripa na području bivše Jugoslavije. Otvorila je vrata Dnevnika za do-maće autore, što je dovelo do nastanka Novosad-ske škole stripa i najproduktivnijeg perioda za dom-aći strip.

     Intervju sa Slavkom Bošnjaković pročitajte na www.vojvodjanskistrip.com Između ostalog, sazna-ćete i neke stvari o Dnevniku koje sigurno niste znali. Iskoristite priliku da pročitate i Slavkinu bio-grafiju i stripografiju.

     I ostale stripografije su "apdejtovane". Još jed-nom poziv za sve: javljajte sve ono što znate, a nema u stripografijama, kako bismo ih učinili što preciznijim i pouzdanijim!

povratak na vrh

    VESELI ČETVRTAK NEWS
08.11.2013.
Press: Veseli četvrtak





Zagor #76: Planine strave
piše: Jacopo Rauch
crta: Mauro Laurenti


Izdavač je
Beoštampa-Grafart
iz Beograda,
edicija Veseli četvrtak.
Sva pitanja i sugestije na:
redakcija@veselicetvrtak.com


Veću sličicu naslovne strane možete videti na
Facebook stranici Strip vesti!!!

povratak na vrh

    STRIPOLIS U NOVOM SADU
06.11.2013.
Press: Stripolis

Promocija projekta i četvrtog broja časopisa "STRIPOLIS"

Novi Sad, Klub "Crna Ovca" Kralja Aleksandra 10. (prvi sprat) 20.00.h.
Iste večeri će biti i predstavljanje grafičkog romana IBIKUS u izdanju Besne kobile!!!

povratak na vrh

    POZIVI NA SARADNJU
06.11.2013.
Priredio: Strip vesti

     Poštovani,
     Za tri godine rada u "Šipku", okupio se veliki broj saradnika (blizu 250), ipak, mali broj njih su karikaturisti (imali smo samo jednog strip autora!).
          Slučajno sam naleteo na Vaš sajt i video veliki broj autora, pa stoga, Vama i Vašim kolegama upućujem poziv da pogledate časopis, prelistate i ako Vam se dopadne, javite sa svojim  satiričnim i/ili humorističkim prilozima i idejama na naš mejl.
     Nažalost, mi vam ne možemo ništa platiti, jer ništa i ne zarađujemo. Sve što radimo je  volonterski.
     Među našim karikaturistima su: Nikola Dragaš (Pančevo), Zoran Mihailović (Beograd), Keti Radevska (Bitolj), Sava Babić (Loznica), Milorad Rankov (Vršac), Dejan Delić (Ruma), Srđan Đukić (Beograd), Srđan Vidaković (Novi Sad), Mane Trbović (Stara Pazova), Stanislav Košćeša Kost (Poljska), Dragica Ohaši (Japan), Dragomir Đukić Čarli (Podgorica).
     Vi prelistajte, razmislite, pa  javite svoje mišljenje, ideje, sugestije, kritike...

     Hvala.
     Naš sajt je: www.sipaknovine.blogspot.com

     Srdačan pozdrav.
     Gl. i odg. urednik
     Igor Braca Damnjanović DIB

povratak na vrh

    24-SATNO CRTANJE STRIPA
04.11.2013.
Piše: Vladimir Šagadin

     24-satno crtanje stripova je disciplina crtanja stripova koju je izmislio Scott McCloud, američki stripaš i teoretičar. Zadatak je nacrtati 24 table stripa u 24 sata na temu koja se saznaje na početku crta-nja. Riječ je o svojevrsnom testu i analizi vlastitih mogućnosti koji je koristan i profesionalcima i ama-terima.

     Posebnost ove manifestacije jest da svi crtači rade u istom prostoru, što se pokazalo inspira-tivnijim i stimultavnijim načinom nego da ljudi svoja djela stvaraju kod kuće. Obzirom da svi sudionici zajednički rade, tako se omogućava ljudima uvid u način rada ostalih crtača, što je neprocjenjivo iskustvo koje je teško steći izvan ovakvih akcija.

     Prvo čoporativno crtanje održano je u Zagrebu 2010. godine, a inicijator cijelog događanja jest Darko Macan. Crtanje je održano na Akademiji li-kovnih umjetnosti na Jabukovcu (hvala, Ines Krasić), a sudjelovalo je 23 ljudi. Iduće 2011. godine do-gađaju se priključio Split,  Osijek i Herceg Novi, tako da je sve skupa sudjelovalo preko 70 ljudi. 2013. godine crtanje je održano u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli, a crtalo je preko 80 ljudi, a premašena je magična brojka od 1000 nacrtanih tabli u 24 sata. Crtanje počinje u podne u subotu, kada se objavljuje tema stripa i određeni otežavajući zahtjevi (primjerice, da strip bude bez riječi). Završetak je u nedjelju, u podne. Table stripa koje nastaju tijekom crtanja se odmah skeniraju i "podižu" na internetsku stranicu www.24satnocrtanjestripa.com, gdje ostaju na uvid zainteresiranim autorima i čitateljima. Sve table iz svih godina se nalaze na web-adresi, gdje se mogu uvijek pogledati.

    Ovogodišnje crtanje održat će se u subotu i nedjelju, 23. i 24. 11. 2013. godine u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Puli. Sve informacije oko prijave moguće je dobiti na adresi  www.24satnocrtanjestripa.com, a treba reći da, iako forsiramo grupni rad, neki autori mogu dobiti i vlastitu šifru za upload stripova. Naravno, bilo bi nam draže da ljudi rade u istom prostoru, ali spremni smo izaći u susret autorima koji iz nekog razloga nisu u stanju raditi s ostalima.  Želja organizatora (a nadam se i mogućnost) jest da idućih godina priključimo još gradova iz regije. Smatramo da bi to mogao biti zanimljiv susret. Kako na crtanju, tako i na internetu.

     Vladimir Šagadin, organizator

povratak na vrh

    POZOR, DELO!
03.11.2013.
Press: Stripburger

     Pozor, delo!

     delovni stripi, plakati, objekti, videi in instalacije
     odprtje razstave: čet., 7. 11. 2013, ob 18.30
     Muzej premogovništva Slovenije, Velenje

     Navdihnjeno z dinamično družbeno situacijo in spremi-njanjem vloge dela v njej je uredništvo Stripburgerja lansko leto k sodelovanju pozvalo stripovske avtorje. Rezultat je mednarodna stripovska antologija z naslovom Work-burger, ki predstavlja dela svetovno priznanih rokodelcev / rokodelk, mojstrov/mojstric stripovskega medija. Ta skrbno sestavljena krpanka različnih stripovskih pripovedi, ki se vrtijo okoli tematike sodobnega dela, je umetelno izdelana iz mnogih resnih in duhovitih pa tudi izzivalnih in raziskovalnih umetniških pristopov k temi. Sodelujoči avtorji, ki so črpali tako iz teorije kot osebne izkušnje, so se spopadli s tem izmuzljivim pojmom, obrzdali njegovo ustvarjalno silo in vpregli njegov velikanski, eksplozivni potencial: eno najbolj koristnih, a hkrati tudi nevarnih značilnosti dela. Knjiga, ki lucidno odkriva in velikodušno razkazuje številne permutacije pomenov samega pojma, je tako dokument svojega časa, hkrati pa ostaja bodoča klasika, s tem ko pokriva eno že od vekomaj najbolj univerzalnih tem človeštva.
     Stripburger je nadalje angažiral še druge ustvarjalce, ki so posvetili svoje misli, poglede, stripe, sitotiskane plakate, instalacije, objekte, videe, kri, znoj in solze konceptu dela ter ustvarili večmedijsko razstavo Pozor, delo!. Ta svojo mednarodno pot začenja tukaj!

     Častni člani našega mednarodnega ad hoc sindikata ustvarjalcev:
     Bojan Albahari (SI), Žiga Aljaž (SI), Max Andersson (SE/DE), Arara (Miguel Carneiro, Bruno Borges, Dayana Lucas, Daniela Duarte, Pedro Nora, Ana Tórrie, Francisco Queimadela & Mariana Caló, Nuno Sousa, Marco Mendes, Carlos Pinheiro, André Lemos, Ruca/Dr.Urânio, David Ferreira) (PL), Kaja Avberšek (SI), Arkadi (DE), Boris Beja (SI), Pakito Bolino (FR), Paul Ashley Brown (UK), Anna Ehrlemark (SE), Mina Fina (SI), Domen Finžgar (SI), Lars Fiske (NO), Matti Hagelberg (FI), Jyrki Heikkinen (FI), Igor Hofbauer (HR), Jeroen Janssen (BE), Jakob Klemenčič (SI), Marko Kociper (SI), Tanja Komadina (SI), Marko A. Kovačič (SI), David Krančan (SI), Olaf Ladousse (BE/ES), Matej Lavrenčič (SI), Andraž Magajna (SI), Akinori Oishi (JP), Teresa Camara Pestana (PT), Tomáš Přidal (SI), Marija Mojca Pungerčar (SI), Marcel Ruijters (NL), Lars Sjunnesson (SE), Mateusz Skutnik (PL), Boris Stanič (RS), Matej Stupica (SI), Andrej Štular (SI), Lasse Wandschneider (DE), Danijel Žeželj (HR/US).

     Odprtja razstave se bosta poleg slovenskih avtorjev udeležila še dva gosta iz tujine: Miguel Carneiro iz umetniškega kolektiva Arara (PT) in Arkadi (DE).

___________
Muzej je odprt:
Od torka do nedelje med 8.30 in 17.00.
Vsak prvi četrtek v mesecu od 11.30 do 19.30.
OB PONEDELJKIH JE MUZEJ ZAPRT.
Razstava bo na ogled do 22.12.2013.




     Stripburgerjev sindikat in Muzej premogovništva Slovenije vabita še
     na prednovoletno Stripburgerjevo stripdelavnico

     sob., 14. in ned., 15. dec. 2013, 10.00 – 17.00 (vmes pavza)
     Mentorja: David Krančan, Andrej Štular

     Dvodnevne Stripburgerjeve delavnice so namenjene začetnikom starejšim od 10 let in nudijo celovit vpogled v stripovsko ustvarjalnost.
     Na sproščen način se bomo posvetili iskanju idej, pripovedovanju v slikah, izdelavi zgodbe, govoru v stripu, črkopisu, likovnem jeziku in analizi končanih del. Cilj delavnice je seznaniti udeležence z možnostmi, ki jih ponuja ustvarjanje stripov in izvedba lastnega stripa.
     PRIJAVE SPREJEMAMO NA: t: 03 587 09 97 (Muzej premogovništva Slovenije)
     Obvezne prijave. Omejeno število udeležencev.

povratak na vrh

    BRENDON #7
03.11.2013.
Piše: Malagma Comics






Brendon #7:
ČOVEK SA ZVEZDE
Naslovna strana: Corrado Roi
piše: Claudio Chiaverotti
crta: Giuseppe Franzella

Izdavač je
Malagma doo
,
Sva pitanja i sugestije na:
spiro@orion.rs


izlazi dvomesečno

Možete ga kupiti u striprnicama:
Alan Ford i Darkwood

Veću sličicu naslovne strane
možete videti na
Facebook stranici Strip vesti!!!

povratak na vrh

    NEPONOVLJIVI VELEMAJSTOR VESELJAK
02.11.2013.
Piše: Ilija Bakić


foto: zmcomics

     NEPONOVLJIVI VELEMAJSTOR VESELJAK
     - FRANJA STRAKA, STRIP AUTOR


     Na ovdašnjoj, srpskoj (a ranije jugoslovenskoj) strip sceni, kao na širokoj poljani, niče i razvija se svakojako, raznorodno bilje, od cveća i cvećki do kukolja. Pošto su svi potekli iz iste zemlje, teške i siromašne, i rasli na istom podneblju – svi, ovako ili onako, manje ili više, liče jedni na druge (što nije niti dobro niti loše već je tako-kako je). No, kako to uvek biva, ima i poneka biljka koja je drugačija od ostalih i jedino na koga liči je ona sama – ali i to ne uvek. Takva retka i raritetna, blagorodna i kontraverzna pojava na srpskoj (a ranije jugoslovenskoj) strip sceni je Franja Straka. Takvog u ovim krajevima nije bilo, nema mu parnjaka ni sada a da li će biti – živi bili pa videli. Ono što je on radio i radi – niko nije niti može jer Straka je stripadžija koji dolazi iz svakodnevice, u njoj i dalje boravi, i što je najbitnije – ne stidi se toga odakle je i šta je već, naprotiv, na tome insistira. Ali Straka nije puki realista (ili još preciznije verista i naturalita) jer on ume da se od pojavnog distancira, iskorači ustranu, pravo pre-ma satiri ali i da se izdigne u sfere filozofsko/egzi-stencijalističkog manira i svetonazora. No, čak i na tim visinama on nije jalovo celomudren i sterilan već zrači životnom snagom i prostodušnom mudrošću koja ne komplikuje ono što je nesporno a kada spekuliše čini to i poletno i razdragano i furiozno, u jurišu; desi li se da u toj raboti omane, Straki uopšte nije teško da prizna kako je zastranio i da i tu grešku izvrne u priču, pošalicu i sprdnju.

     U njegovom, već sada ogromnom opusu, znatiželjni čitalac naći će sve što poželi: od muževa i supruga, radnika i seljaka, pijaca i kuhinja, spavaćih soba i kabineta, politike i estrade do prošlosti i budućnosti, krimića i ljubića, špijuna i fizikalaca, sponzoruša i spremačica, slikara, pisaca, stripadžija, Mirka i Slavka, Tarzana, kauboja i indijanaca... (ako baš nešto/nekoga niste našli ne brinite – Straka i dalje crta punom snagom pa će i taj nedostatak popuniti.) U Strakine stripove stao je ceo jedan svet sastavljen od bezbroj svetova, neponovljiv, veći od zbira sopstvenih delova. Konture, profile i anfase, pejzaže i oblake uobličila je njegova nestašna linija-karikaturalna, postojana ili mestimična, sigurna i drhtava. Na njegovim crtežima ima i nema senki, perspektive, skraćenja i izduženja, on poštuje pa zaobilazi pravila crtačke veštine; iako ih zna – kao da ih ne zna, za iste ne mari previše i tera dalje, sa stranice na stranicu, na stotine i hiljade strana! Uprkos onome što je već uradio, Straka je nenametljiv, ne busa se u grudi, ne reklamira sam sebe (nema za to ni vremena jer živi i crta). On pušta svoje stripove u svet znajući da ih čekaju patnje, prezir, podsmeh, zluradost, apatija i neshvatanje, lenjost. Ali, njegov iskreni glas jednom će (danas, sutra, za 10 ili 100 godina) stići do onoga ko će poruku osetiti, uvažiti je, poštovati makar se i ne slagao sa njom. Tada će ceo krug biti zatvoren: duh lutajući i neštašna ruka stvorili su poruku o jednom postojanju i trajanju i to obznanili ostatku sveta/svetova a onda je neko tu poruku primio i iščitao, čist u svojoj znatiželji i dobroj volji. Šta više tražiti?

     Teško je, gotovo nemoguće, stoga nacrtati Strakin portret/profil. Otima se on, čas je primiren, čas se mrda, nogata ili skače. Ćutljiv je  a onda brbljiv, pravi se nevešt a sve zna. Ako je išta, ipak, stalno to je - njegov osmeh; taj ne silazi sa lica čak i kad ga pritiskaju muke obične ili dileme, mračne misli mudrijaške.

     Ali, bez obzira na teškoće valja nam načiniti, skicirati taj portret i to raznim tehnikama – od Strakinih sećanja i promišljanja, jednog prikaza njegovog strip izdanja, propratnih beleški i zaključaka. Dakle, krenimo...

     FRANJA STRAKA (13.12.1952. u Čereviću). Dugo godina radio u Beočinskoj fabrici cementa (BFC). Kako je na svojim rukama osetio svu težinu džakova cementa, olakšanje  duši našao je u crtanju. Bavio se karikaturom, književnom ilustracijom i stripom. Poznat je njegov serijal „Samonikli korov strip“, zatim strip „Provale“ kao i elektronski magazin „Duga devetka“. Obavljivao je u listovima „Osmeh“, „Humoristički magazin“, „Mladost“, „Sremske novine“, „Glas omladine“, „Stripoteka“ „Cemenat, list radnog kolektiva BFC“, „Val strip“, „Ošišani jež“, „Nezavisni“, „Vojvođanski građanski list“, „Vršačka nova kula“, „Naša krmača“, „Seksi humor“. Živi i radi u Beočinu.
(Na koricama izdanja „Šta sam drugo mogao, nego...“ sa Nedeljkom Terzićem 2009. godine.)


     PITANJA I ODGOVORI

     
1. Stripovi koje si čitao kao početnik, koji su ti postali uzor...
     Čitav život nešto crtuckam. U ranoj mladosti sam isecao strip kaiševe iz „Večernjih novosti“ - „Porodica Tarana“ i „Julija Džons“. Predivno. U stvaranju moje ljubavi prema stripu su mnogo učestvovale edicije „Nikad robom“, „Crtani romani“ i „Biblioteka Lale“. To sam tek sada otkrio pregledavajući ta izdanja na netu. Precrtavanje do besvesti. Pravljenje svojih strip novina. Ja i kum Čule (Stevan Brajdić, Čule, Čupko, Čukarinac, rođen u Novom Sadu, 07.01.1953.g; upoznali smo se 13. aprila 1952. godine, u Čerevičkoj crkvi gde su se tog dana venčavali moji i njegovi roditelji. Ja sam bio malo radoznaliji pa sam se par dana ranije rodio. On je mene i moju suprugu venčao, u Čereviću, 1984.g, krstio mi je 1993. godine ćerku Mirjanu). Danas kad pogledam na svoj rad mislim da su (pored „Porodice Tarana“) tri autora/crtača ostavila ogroman uticaj na mene. Nesvesno. Jacovitti, Serđo Aragones i Miloš Krnjetin. Danas bi „Strašni O’stoja“ bio hit. Engleski na ćirilici. San naših političara. Urnebesno srpsko selo koje nestaje. Ima ga još samo u ukoričenim „Ježevima“ u di kojoj biblioteci. Vauuuuu.

     2. Kada si započeo sa samostalnim strip radom?
Kad sam završio šesti razred na raspustu sam sa baba Katom krenuo u kopanje vinograda. Nije bila nadnica pošto sam bio još zelen za motiku već je majka uzimala da uradi posao đuture. Tu je počela moja porodično-genetska trauma. Alkoholizam. Sporazumno smo se rastali tek u mojoj 31 godini.
     Završio sam osmogodišnju školu. Do četvrtog razreda u Čereviću a do osmog u Beočinu. Svakodnevno pešačenje četiri kilometra u jednom pravcu. Vreme za maštanja. I danas sam zaljubljen u duga besciljna tumaranja. Srednja škola. Novi Sad. Fascinantno. Otac me nije pustio u umetničku školu. Zanat. Mašinbravar. Završio sam jednu godinu, u drugoj mi ponestalo samopouzdanja. Preselih se u nadnicu. Motika, lopata, vile, špric za špricanje, putunja, kosa... moji svakodnevni drugari. Bezbrojni pićoci rakije i čerevićki proleteri. Beznađe. Posle vojske „vo Ohrid i Bitola“, posao u Novom Sadu. Brodogradilište. Više vremena za posete Čuletu i Detelinari.
     On je bio student. Imao je zavidnu strip kolekciju. Muvao se po „Dnevniku“, „Forumu“ i Gornjem Milanovcu. Sa njim odem i do Ivana Balenovića. On je bio urednik „Osmeha“ – mesečnog humorističkog magazina. U „Osmehu“, u broju 21, septembra 1976. godine osvanuše tri karikature. „Osmeh“ je izlazio do marta 1978. godine. Povremeno sa mojim karikaturama. Tempo posao-kafana-kuća za spavanje je ostavio malo vremena za crtanje. Karikature i strip kaiševi. Na konkursu za strip kaiš u „Mladosti“ – Listu Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, kaiševi stripa „Ajk“ su bili zapaženi. U broju 1088. od 21.03.1978. godine pojavila su se dva kaiša. „Ajk“ se pojavio u desetak brojeva „Mladosti“. Te godine postajem ambiciozniji. Crtam karikature koje su izlazile u novosadskom dnevnom listu „Dnevnik“, u nedeljnom podlisku „Koprive“, od broja 1319, 18 juna 1978. Urednik, Budimir Vojnović, i veliki novosadski karikaturista, zaljubljen u nautiku je ogromnim gliserom dolazio na peščane čerevićke sprudove u nastanku, da me podseti da nacrtam nešto za njega. NEVEROVATNO. Veliki umetnik i čovek. Muvajući se po Gregurevcima, rodnom mestu svoga oca, Čule upozna Todora Bjelkića, urednika „Sremskih novina za decu“. Tu sam od 27.09.1978. godine počeo objavljivati strip kaiš „Prvaci“. Slučajno sam otišao do đačkog igrališta u Novom Sadu gde je bilo uredništvo Omladinskog lista „Glas omladine“. 16.02.1981. u broju 231. na zadnjoj strani našla se moja strip tabla. Sa Čuletom sam naravno bio i u „Forumu“. Slavku Draginčiću se svideo moj „Ajk“. Izlazio je u „Stripoteci“, u 4 broja po 3 kaiša 1981.godine.

     3. Fabrički strip?
     Od 1977. godine sam počeo da radim u beočinskoj fabrici cementa (BFC). Porodična firma. Izgrađena na kostima predaka.
     Posao težak. Pakeraj. Utovar cementa u vagone i kamione. Pakao. Svakodnevno vitlanje norme. Konzumiranje alkohola slobodno. Nepresušni potoci. Alkoholni raj.  Kad sam došao u BFC pokušao sam stupiti u kontakt sa urednikom fabričkog lista, koji je izlazio dva puta mesečno kao podlistak „Sremskih novina“ iz Sremske Mitrovice. Bezuspešno. Ipak, kad sam se 1983. godine oženio i prestao piti, spletom raznoraznih neverovatnih okolnosti nađosmo se u redakciji lista „Cement“. Ja, Ladislav Kun, mašinbravar pesnik i dugogodišnji pisac aforizama u listu, Dušan Popsavin glavni urednik i Nedeljko Terzić, novinar „Sremskih novina“ i književnik.
     Dogovorismo se za strip kaiš „Cemenko“. Lacika ga je prvo krstio kao „Cementko“ ali je Neđa odrečno odbio i glasno predložio „Cemenko“ i tačka. Tako i osta. „Cemenko“ se pojavio u 316. broju „Cementa“ 25.01.1984. godine. Sa „Cemenkom“ sam, hteo to ili ne, postao crtač koji razmišlja stripski. Trudio se iz kaiša u kaiš. Učio. Na pola rada sa „Cemenkom“ sam već radio samostalno. Ipak, sam potpisivao scenaristu iz navike i zbog straha od samostalnog rada.
     Dolazi beznađe. Rat. Nedobro vreme za autora koji misli drugačije i provocira terajući na razmišljanje. Ne crtam više za javnost. Kad je „Cement“ počeo da izlazi mesečno, kao samostalna revija, Željko Copkov, generalni direktor BFC me je pozvao i predložio da crtam ponovo strip. Pozvao sam stare saradnike ali oni u tom trenutku nisu bili spremni da napreduju a ja nisam hteo da se vraćam na staro. Branka Drezgić, kao nova urednica lista, dala mi je punu podršku pa sam mogao da crtam čitavu stranu zabavljajući se i istraživati mogućnosti stripa kao medija. Branka mi je mnogo pomogla oko štampanja stripa „Miris tišine“. Još jedan izazov. Tekstovi Gorana Kovačevića razbacani po kojekakvim sveščicama. Dugi sati ubeđivanja sa Goranom. Kad je „Miris...“ zamirisao osmog marta 2000. godine svi su digli ruke od njega. Niko u fabrici da ga pomene. Najgori projekat koji je finansirao BFC. Skandal. Ipak se sve smirilo. Prećutno.
     Zahvaljujući Čuletu sam upoznao Nebojšu Đukića. Po njegovim scenarijima sam radio SF strip. Par epizoda. Stotinak tabli. Sve je izgubljeno u čestim seobama. Ostale su samo 3-4 naslovne strane za te stripove. U „Val“ stripu, brojevi 1. i 2, aprila 1986. i januara 1987. su izašli stripovi „Prijatelji“ i „Vitez Vozier“. Scenaristi su bili Dragan Perić i Saša Milutinović.
     Volim izazove. Nadgradnju. Postepenu metamorfozu. I tu me je strip zarobio. Postao sam njegov rob. Crtam tridesetak tabli mesečno a publikujem jednu. Mislio sam da je to vrhunac. Nisam mogao ni pretpostaviti da će to sve otići toliko daleko. Da će hobi postati potreba. Današnja krajnost je brzo crtanje zbog suludih ideja koje nestrpljivo čekaju da ih autor ovekoveči na papiru. Mislim da nikad više neću moći nikom, pa ni sebi, baš zbog toga dokazati da znam da crtam. A možda i ne znam. Dileme. Svakodnevno dokazivanje. Razočaranje na kraju.

     4. Korov, od kada je i zašto počeo?
     Bolni odlazak iz BFC. Sa nešto novca u džepu i besposlenom porodicom na grbači. Kupim kompjuter svestan da još dugo neću uspevati preraniti porodicu fizikom jer sam u tom trenutku imao punu 51 godinu. Moram učiti. Šta? Kompjuter, skener, štampač. Pozovem nezaobilaznog Čuleta u goste posle mesec dana odbijanja da priđem kompu. Koji će mi to? Novotarija. Fuj. Dva puta po nedelju dana poduke i on napravi čudo. Nauči magarca da radi osnovne stvari u Fotošopu i Korelu. Zajedno napravismo prvih desetak brojeva „Samoniklog korov stripa“. Toliko toga je tek bilo nacrtano u tom trenutku. Počeh na silu da ih distribuiram na i-mejl adrese. Zlatko Milenković me posavetovao da sve iz jpg-a prebacim u gif zbog manje težine i bržeg skidanja. Prvi „Korov“ je distribuiran 11.12.2004. a drugi 01.01.2005. itd. Kad sam nacrtao prvih 50 brojeva „Samoniklog korov stripa“ mislio sam da je tu kraj. Ali sve se otrglo kontroli. Danas ima nacrtano 465 brojeva sa preko 6000 tabli stripa. Gde su granice gluposti? Na to pitanje ćemo možda nekad dobiti odgovor.
     Zašto „Korov“? Naivno seljačko čeljade je mislilo da će za 5 godina uspeti dokazati sebi i drugima da zna da crta strip. Radom. Korovom. Samo ime e-zina pokazuje početak. Gde je kraj? „Samonikli korov strip“ je fleksibilan. Pokušavam ga razvući do raznih granica prepoznatljivosti stripa. „Korov“ stalno mutira.

     5. Duga devetka, od kada i zašto?
Lunjajući po netu naleteh i na sajt „Artija“. Neki konkurs za strip. Poslah par tabli.  Zoran Matić Mazos se javijo. Počeo sam mu slati „Samonikli korov strip“. On je imao mesečno izdanje „Kiks“ za karikaturu i kratki strip. Od broja 6, juna 2007. se počeo pojavljivati „Korov strip“. U dugim razmenama mejlova i telefonskim divanima dogovorili smo se da napravimo strip reviju na netu. Andergraund. Baš nekako u to vreme je Sibin Slavković iz „Marketprinta“ počeo vraćati davno otkupljene a nikad objavljene stripove. Miloviću sam prerađivao grbe u vrtu. Predložio sam da to bude revija domaćeg stripa. Uslovno. Dadoh joj ime „Duga devetka“. Prvi broj se pojavio maja 2008. godine. Posle izložbe „40 godina „Stripoteke““, decembra te godine ja sam uzeo pedesetak kaiševa „Ajka“. Čak i dve table „Ajka“ koje sam i zaboravio da sam nacrtao. Vraćeni su mi i Čuletovi stripovi kao i stripovi Mikice Ivanovića. Sibin me je pitao da li poznajem neke crtače da im vrati stripove. Među njima i Zoran Selena iz Stare Pazove. Raspitah se i čoveka nađoh u Zrenjaninu. Svakog autora sam telefonski davio da mi da stripove za objavljivanje u „Dugoj devetki“. Pojavila su se 24 broja sa dosta premjerno publikovanih stripova.
     25 broj se nikad nije pojavio.  Zoran Matić Mazos je iznenada umro.

     6. Strip publikacije koje si objavio?
     „Miris tišine“ sa Goranom Kovačevićem 2000. godine
     „Šta sam drugo mogao, nego...“ sa Nedeljkom Terzićem 2009. godine.

      7. Strip izložbe...
     Kafe „Garuda“, Novi Sad 30. jul 2000.
     SKC Beograd februar 2008.
     Desetak kolektivnih izložbi

     8. Klasični ili alternativni/ autorski strip - gde vidiš sebe?
     Ne znam. Možda ću, ako se jednog dana većina mog strip epa „Samonikli korov strip“ štampa, uspeti nešto da shvatim o njemu. Ovako… Mislim da se to posle 50-tog broja otelo kontroli. Autor nije bitan. Strip ga je zagušio. Zatro. Količinom, bizarnošću, orginalnošću, trivijalnošću, kvalitetom, raznovrsnošću…
     U ovom slučaju sve pretpostavke padaju u vodu. Duboko. Nedohvatljivo. Da li autor uopšte ima hrabrosti da stane ispred tog ogromnog đubreta i da jasno kaže – da to sam ja, kad se zgušnjava i razvodnjava u istom trenutku? To što autor radi ne liči ni na šta. Čist “Samonikli korov strip” i ništa više.
     A možda greši? Možda nije ni to. Etiketa i ništa više.
     Bezličnost. Dadaizam. Ko to sa sigurnošću zna?
     Neshvatljivost. Priča. Život. Nebuloza. Ništa. I sve to poje-dinačno.

     9. Kako stvaraš stripove – unapred razrađeni scenario ili čista improvizacija ili svega po malo?
     Stvaram stripove? Nisam primetio.
     Stripovi stvaraju mene. Teraju me da se prisećam bolne prošlosti. Ništavila. Budućnosti. Žida. Endre Adija. Malo nacrtam, par slika, pa pokušavam da zaboravim. Iz dana u dan. Pokušavam. Nema scenarija. Nema ideje. Onako olovka vodi ruku.
     Dvadesetak započetih priča, tabla, dve, pet i ništavilo. Priča se vremenom otvara. Za neka je potrebno i do godinu dana trauma. Neverovatno.
     Kad se čita vidi se da priča nije pravolinijska. Da je konfuzna. Isprekidana vremenom i novim iskustvima i strahovima. Pitanjima. Potpitanjima. Da li se nekad neko setio toga na taj način i zašto?

     10. Inspiracije...
     Inspiracija. Šta je to. Čujeno. Viđeno. Proživljeno. Inspiracija mi je sigurno strah. Strah od zaborava. Neprepozna-vanje pravih vrednosti. Novi put. Jednostavnost. Strah da neću stići ispričati sve moguće varijante priča i pričica. Sigurno neću stići svuda turiti svoj nos. Što više postigneš - to više hoćeš. Dileme. Pokušavam da se pravilno vidim. Ne uspevam. Uvek me nešto spreči u tome. Viđam se samo u prošlosti ili budućnosti. Na sadašnjost zakasnim. Ne uspevam je registrovati. Prepoznati. Postajem rob znanja. Vrednosti.
     Da li će me neko prepoznati? Shvatiti. Apsolutno me ne interesuje.
     Crtam stripove da ne bih pravio veće gluposti. Provociram i smirujem sebe. Monotono. Neemotivno. Ne interesuje me ničiji sud. Mišljenje. A želeo bih da mi neko da savet. Da mi kaže reč-dve. Gušim se u korovu. Svakodnevno. Zovem u pomoć. Nečujnim glasom. Nemoćan plačem. Korov se cereka. Likujući. Još samo da završim započeto i nikad više pakao. Urlam. Znam. Lažem. Bezobrazno. Samo izvlačim istinu. Crtam. Danonoćno. Nadam se da to niko neće primetiti. Pokušavam imitirati sam sebe. Franja Straka. Karikatura. Pseudonim. Izgubljen u vremenu. Bestelesan. Dokaz da neznanje ne donosi uvek originalnost. Dokaz da i korov ima cenu. Moć okupacije. U koliko slika? Pravilo bespravilnosti. Skupa lakoća stvaranja. Možda uvek nisam ozbiljan.
     Čim dvoje isto vide ja sam opozicija. Ponekad i sam sebi. Imam toliko čvrsto mišljenje da sam sam sebi politički rečeno opozicija. Čovek koji ima retku sposobnost. Uspevam da posvađam dva oka u jednoj glavi. Autor se svom snagom trudi. I uspeva.
     Ideje. Same se nude. Ponekad stidljivo a nekad naprasno. Treba ih samo prepoznati. I nadgraditi. Uobličiti. Inspiracija je svuda oko nas. Samoća. Pokušaj razumevanja samog sebe. Strah od sklapanja poznanstava. Dva drugara su mi izvršila samoubistvo. Možda sam i pre tih tragičnih događaja begao u snove. Kad ne razumem život - odsanjam. Pobegnem u inspiraciju. Tu je nepredvidljivo. Vitezi na belom konju nude ruke spasa. Ja ne prihvatam. Samo gleduckam. Sanjam život. Niko neće imati čvrste dokaze da sam živeo. Ako mi je potrebna neka pomoć ja je odsanjam. Budi me samo miris redovno neopranih nogu. Operem ih i opet mogu snevati. Preci još stoje na svom mestu. Nešto prčkaju i savetuju me. A ja kontraš. Sve njima u inat. Oni dobronamerni ne reaguju burno. Gledaju me sažaljivo. Znam. Nerviraju se. Zbog mene. A meni šecko.
     Pisanje mi je noćna mora. Glavobolja. Crtanje me ispunjava radoznalošću pa jedva čekam da gotov strip pročitam. Redovno se razočaram. Zato ne stižem da napišem scenario. Već napisane tuđe scenarije šikaniram jer ne mogu da podnesem da je nešto nepromenljivo i konačno.


     11. Tvoji stavovi o stripu...
     Nemam nikakve stavove o stripu. Strip mi je samo sredstvo. Dokaz da mislim. Način ovekovečavanja proživljenog trenutka. Mesto gde gubitnici postaju pobednici. Gde pravila igre pišu marginalci. Gde je čast biti zgažen. Živiti se i podsmevati istorijskim pobed-nicima. Podsmevati se istoriji, nauci, politici… Biti svoj dok se ne posramiš jer su te brzo pročitali. Kupili te za siću. Pročitali. Smejući se ceni a ne sadržaju.
     I sad posle ovog mog ozbiljnog prisećanja na davno prošlo vreme jedino znam samo jedno. Za sve moje strip trauma i sistematsko maltretiranje di kojeg ozbiljno dokonog priglupog čitaoca ometenog u razvoju koji se na vreme nije znao isključiti i pobeći glavom bez obzira iz sveg nebuloznog već je uporno pokušao shvatiti neshvatljivo da je jedini krivac za to Čule. Zato ćemo njega na čelu sa mnom uhvatiti za gušu jer je njegova krivica ovim tehestom potpuno dokazana.
     Ne znam da li da posle ovog pustim vodu.
     Ipak ću za svaki slučaj dobro oprati ruke. 


     PRIKAZ
     Goran Kovačević i Franja Straka - "Miris tišine"
     izdavač: Beočinska fabrika cementa, Beočin 2000.

     STRIP SLIKE I (NE)PRILIKE
     Odavno je prestalo da važi pravilo po kome se sve va-žne strip stvari dešavaju u prestonici. Bez obzira na otpore "metropolista" nadiranju snaga iz provincije-unutrašnjosti, one su stigle, dokazale se i opstale. Stoga se nije čuditi što neki stripadžija radi u Pančevu, Vršcu, Subotici ili, u ovom slučaju, Beočinu, kao što će činjenica da je strip svesku "Miris tišine" objavila tamošnja fabrika cementa izmamiti osmeh naklonosti i poštovanja dovitljivosti autora i otvorenosti direktora; neće biti ni trunke sumnji u kvalitet radova samo zato što nisu stigli iz glavnog grada (ko tako reaguje izgubljen je za ovdašnju strip scenu). Kako god bilo da bilo, iza poetskog naslova "Miris tišine", nalazi se 30-tak stripova, prevashodno dugih-kratkih po jednu tablu, vešto komponovanu sa nekad pretežnim tekstom a potom karikaturalnim slikama da bi na sledećoj bio uspostavljen čudni balans oba elementa što svemu daje posebnu, unutrašnju dinamiku. Rečima i slikom Kovačević (tekst) i Straka (crtež) poigravaju se najčešće svakodnevnim događanjima i situacijama, uvek sa dozom zdravog humora i satire koji, istini za volju, umeju da kliznu i u grotesku, karikiranje ili laku morbidnost. Polazna tačka pričica je ispovest učesnika, što će reći veselih i vragolastih drugara, očevidaca, komšija, sugrađanina, kolega s posla, rečju nekoga ko je nešto video, čuo ili izazvao pa to, post festum, otkriva širokom auditorijumu. Prisnost i nonšalantnost "na prvu loptu" pridobijaju čitaoca i dozvoljavaju autorima da se, bez uvoda i ustezanja, koncentrišu na efikasan i efektan razvoj stripa što će, po sklapanju korica, rezultirati utiskom da se čitalo i saznalo mnogo više no što bi se po broju strana očekivalo. S druge strane, sasvim (ne)obično (ne)normalni tipovi, kakve svako sreće na ulici, izuzetno su pogodni za prikazivanje lakih i teških šema po kojima se kotrlja svakodnevna tzv. egzistencija nam i iza koje je ogromni zjap ni na šta upotrebljenog (čitaj protraćenog) vremena. No, autori nemaju želju da se celomudreno, nadmeno i oholo postavljaju prema svojim (anti)junacima jer bi to izbrisalo "zafrkanstski šmek" a izazvalo otpor i kontraefekte. Oni se zadovoljavaju ponekom bockalicom dok su im, u celini gledano, likovi kojima se bave sasvim  simpatični. Međutim, njihova dobronamernost nije naišla na isti odaziv kod živih ljudi koji su se, ko zna zašto, prepoznali u onima sa papira i zbog toga uvredili, pa su Kovačević i Straka čak morali da štampaju, na posebnom papiru, "Uputstvo za upotrebu" svog stripa. Ovim je, i bez zvanične kritike potvrđena valjanost stripa a posredno i samog strip medija koji, očito, nije za potcenjivanje.
     FINALE BEZ ZAKLJUČKA
     Toliko fragmenata/elemenata za portret Franje Strake - za ovaj put.
Zainteresovani pročitanim Strakina (ne)dela lako će naći na Internetu - jer Straka je naš naj-virtuelniji strip autor koga više ima u www-svetovima nego na papiru. Tim putem može se poslati mejl-poruka pa će Straka zaintrigiranima redovno slati nove brojeve “Samoniklog korov stripa”. Sve ostalo zavisi od otvorenosti čitaoca za eksperiment, nonsens, apsurd, karikiranje - rečju za drugačije senzacije, koje podrazumevaju aktivno učešće u čitanju stripa (a ne instant  intelektualnu lenjost). Straka sasvim pošteno i dobronamerno, bez foliranja, nudi svoje ideje, misli i emocije. Problem je što takva ponuda mnogima liči na ogledalo u kome nema ulepšanih slika - a to oni nisu voljni da vide.

     (“Parabellum” br. 4, 2013)

povratak na vrh

    STRIP: CANE
02.11.2013.
Autor: Goran Milenković
    VESELI ČETVRTAK NEWS
01.11.2013.
Press: Veseli četvrtak


Dylan Dog #75:
U znaku bola



Dylan Dog SPERBOOK #25:
 Nakon velikog bleska • Đavo u boci


Zagor SPECIJAL #24:
Crna krv


Mari Misterija - Knjiga 1
kolekcionarsko izdanje



Mister No - Knjiga 6
kolekcionarsko izdanje


Tex - Knjiga 5
kolekcionarsko izdanje


Zagor - Knjiga 22
kolekcionarsko izdanje


Dylan Dog - Knjiga 21
kolekcionarsko izdanje



Izdavač je Beoštampa-Grafart
iz Beograda,
edicija Veseli četvrtak.
Sva pitanja i sugestije na: redakcija@veselicetvrtak.com

Veću sličicu naslovne strane
možete videti na
Facebook stranici Strip vesti!!!

povratak na vrh