STRIP VESTI
Broj:
362
14.04.2006. Godina VIII

prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

  1. CAR DUKLAN - Strip vesti
  2. IZLOŽBA U GALERIJI NKC-a - Dušan Cvetković
  3. OTVORENA IZLOŽBA CRNOGORSKOG
    STRIPA U KOTORU
    - Simon Vučković
  4. NEOM #8 - Strip vesti
  5. VETAR VESTERN MAGIJE - V. Fumeti
  6. POST SCRIPTUM (63) - Zoran Đukanović
  7. JUŽNJAČKA UTEHA No 254. - Marko Stojanović
  8. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (313) - Darko Macan
  9. Q STRIP - Strip Vesti
  10. INTERNET STRIPOVI - Strip Vesti
  11. ŠTAMPA - štampa
  12. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
    -MARKO AJDARIĆ NEWS
  13. POZIVI NA SARADNJU - mail
  14. PISMA ČITALACA - mail
  15. LINKOVI - Strip Vesti


Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis će uvek ići i email adresa putem koje možete kontaktirati autora), u slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.

Sajt na kom ćete uvek moći da pročitate stare brojeve STRIP VESTI i još neke druge sadržaje vezane za strip je na sledećoj adresi:
www.zmcomics.co.yu

stripvesti.50webs.com



UVODNIK...


Hoćete da vam danas, u petak, stignu SVesti???

Onda ništa od uvodnika...:)

S poštovanjem,

Zlatko Milenković

sadržaj

1.

CAR DUKLAN

Strip Vesti



Izložba Stripa

Car Duklan

ostvarenje postdiplomskih studija
na FPU u Beogradu

Autor:
Nikola Vujačić

Utorak 18. april. 2006
19h


Srećna Galerija
SKC, Beograd

www.vuyacha.com


sadržaj

2.

IZLOŽBA U GALERIJI NKC-a

Dušan Cvetković



Poziv


U sredu 12. aprila u galeriji NKC-a otvorena je izlozba ilustracija nastala saradnjom francuskih i beogradskih studenata umetnosti. Medju izlozenim radovima nalazi se i rad (stripovskoj publici poznatog) Sase Mihajlovica. U okviru izlozbe predvidjeno je gostovanje Rastka Cirica. Predavanje je najavljeno za 20. 04. u 19 sati u srednjoj umetnickoj skoli, III sprat sala 36.



sadržaj

3.

OTVORENA IZLOŽBA CRNOGORSKOG STRIPA U KOTORU

Simon Vučković



U Kotoru "GALERIJA STARI GRAD" dana 12.04.06. otvorena je izlozba "UDRUZENJA STRIP AUTORA CRNE GORE". Na otvaranju su govorili Simon Vuckovic i Luka Lagator.

Na samom otvaranju bilo je dosta posjetilaca i jos uvijek je veliko interesovanje. Izlazu; Nikola Curcin, Simon Vuckovic, Bojan Prakljacic, Luka Lagator, Goran Scekic, Darko Drljevic, Mirko Zulic, Tihomir Celanovic, Ozren Mizdalo, Darko Cvetanovic, Drago Radimir i Dragan Bulajic.

Na otvaranju je nastupio; session band "ALL 4 ONE". Zeljko Abramovic-gitara, Ivan Marovic-klavijatura, Aleksandar Jakupovic-bas i Ivan Perovic-bubnjevi.



sadržaj

4.

NEOM #8

Strip vesti



U izdanju Lavirint-a (čitaj Dekare) je ovih dana izašla i osma sveska već znanih i već popularnih stripova "Nepobedivi" i "Okružen mrtvima". Što bi rekli, vreme je, ako već niste, da se priključita čitalačkoj armiji jer... prava avantura tek počinje!!!

U ovom broju osim 48 strana vrhunskog stripa američke izdavačke kuće Image, imate prilike da vidite i par tabli domaćih autora!!!

Već danas na svim značajnijim prodajnim mestima u Srbiji i Hrvatskoj, a već sutra i na ostalim prostorima ex-yu.


sadržaj

5.

VETAR VESTERN MAGIJE

V. Fumeti



VETAR VESTERN MAGIJE

Đanfranko Manfredi: Magični vetar, Sistem komiks, Beogra

Mladi beogradski izdavač stripova Sistem komiks objavljuje dva vestern serijala. Prvi je Ken Parker, godinama poznat našoj publici, cenjen od kritike i uopšteno govoreći, i u našim uslovima, prihvaćen od publike. Drugi je Magični vetar, premijerno pokrenut marta 2004. originalnom uvodnom epizodom Tvrđava duhova, koji je po scenariju Đanfranka Manfredija nacrtao čuveni Španac Hoze Ortiz. Već izbor tog umetnika za crtača uvodne storije, govori o značaju koji je Serđo Boneli posvetio pojavi Magičnog vetra, o čemu svedoči i njegovo uvodno slovo. Inače, za sve priče korice crta Andrea Venturi.

Dok je Ken Parker vestern koji se oslanja na mitska uporišta, revitalizujući taj žanr, Magični vetar nastaje na ukrštanju vestern mitema sa mitemama horora i fantastike. Parker je usamljenik i lutalica, koji godinama luta Divljim zapadom, potvrđuje ili demistifikuje obrasce "priča o kaubojima", Magični vetar, umalo ne napisah Divlji vetar, da bih odao omaž davnašnjim Crtanim romanima, kaubojsku optiku podređuje indijanskoj. Glavni junak, dugokosi pravednik živi među Indijancima, naklonjen im je, bori se za njihova prava, razume njihova verovanja i folklor. Otuda je potencijalno stalno na ivici gubitka, ali snagom razuma i pesnica, često i natprirodnim postupcima, uspeva da pobedi preteću, pretežno belačku ideologiju nasilja.

Interesantno je da su se Boneli, Manfredi i crtači koji su ušli u posao kreiranja ovog stripa, poučeni iskustvom Martija Misterije, a posebno Dilana Doga, verovatno najuspelijeg Bonelijevog stripa iz poslednje dve decenije, odlučili da mu pridruže pratioca. Dok Dilana prati Gručo Marks, zadužen da se u svetu horora zanima "komendijom", Magičnog vetra prati Vili Ričards zvani Po, novinar, nespretnjaković i pijanac, koji fizički liči na Edgara Alana Poa. Već taj izbor određuje žanrovske namere, a četrnaest epizoda koje su naši čitaoci mogli da pročitaju, odnosno stotinak koji su dosada objavljene u Italiji, dokaz su tvrdnje.

U prvoj epizodi Ortizovi crteži su bili znatno ubedljiviji od same priče, što se ponovilo i u drugoj, s naslovom Kandže, a crtao je tandem Barbati i Ramela. Treća priča, Ledi Čariti, najdalje je otišla u "razlici" nivoa vrednosti scenarija i Ortizovog crteža. Crtež Frisende i Manfredijev scenario su se dobro složili u ep. Čudovište, da bi po prvi put u priči Vopi, scenario bio bolji od crteža Mastantuona. Ovako se nastavilo i nadalje. Za nas je vrlo interesantno što je u pretežno italijansku družinu autora Boneli u desetoj svesci Skeleti uvrstio hrvatskog crtača Gorana Parlova, koji se odlično snašao na "magičnom poslu". Toliko da je u narednim desetinama epizoda postao jedan od najprisutnijih autora...

Magični vetar je strip kojem i pored vrednosnih aberacija obavezno treba ponoviti poverenje iz više razloga. Prvi je zanimljivost žanrovskog spoja, drugi interesantnost epizoda, treći atipičnost glavnog lika i njegovog pratioca.

Prvih sedam priča Sistem komiks je objavio u mekim koricama, kao kiosk izdanja, ali je onda, odustao, radeći Magičnog vetra u manjem tiražu i tvrdom povezu namenjujući ga isključivo pretplatnicima i strip knjižarama, koje su u 90-im postala mesta okupljanja poslednjih ljubitenja devete umetnosti kod nas. Tada je, za one koji su propustili uvodne priče Magičnog vetra, Sistem komiks obnovio i prvih sedam epizoda u identičnoj opremi. Ken Parker je ostao sam na kiosk tržištu, sve dok mu se nedavno nije priključio slavni istraživač natprirodnog Dilan Dog.

U nizu izdanja kojima Sistem komiks već nekoliko sezona raduje ovdašnju strip publiku, Magični vetar pripada samom vrednosnom vrhu.


Objavljeno u dvonedeljniku Bestseler broj 2., 24.03. u izdanju Narodne knjige.



sadržaj

6.

POST SCRIPTUM (63)

Zoran Đukanović



Grafički roman, da, ipak

Dragi Strip Žiko,

Izabrao sam da na tvoje pismo odgovorim kolumnom, ne da bih te “nadjačao dužinom” (količina reči nije proporcionalna kvalitetu ni u pričama, ni u novelama, ni u romanima, ni u pismima, ni u kolumnama…) nego zato što mislim da tema o kojoj govoriš zaslužuje i mnogo više od kolumne. Početno obraćanje nije ironično poigravanje sa tvojim pseudonimom nego jednostavno izraz teškoće ili makar neuobičajenosti obraćanja stripu u formi vokativa, petog padeža (stripu, stripe, jao, jao). Ti, tvoji tekstovi i komentari ste dobrodošli u komunikacionu zajednicu “Strip vesti”, to je moja percepcija novog, svežeg glasa u našem udruženom cvrkutanju o mediju. I ako se u ovom slučaju ne složim s tvojim ponuđenim rešenjem za prevod termina graphic novel, smatram ga dobronamernim pokušajem da odgovorno koristimo ovu sklisku supstancu koju nazivamo jezikom i za njega vezane zamke prevođenja. A kada prevodimo, češće smo u ulozi ulovljenog nego u ulozi trapera, lovca koji postavlja zamke za krznata stvorenja.

Tvorevine znane nam kao Watchmen, From Hell, Maus, Jimmy Corrigan, Vam Igora Kordeja, Persepolis Marjane Satrapi i Sandman jesu punokrvni i punopravni grafički romani - i tako ih treba zvati. Potpuno si u pravu kada kažeš da graphic novel može biti vrlo različitih fizičkih formata.

Ne treba da zbunjuje činjenica da se, recimo, Sandman pojavljivao u sveskama (comic books) i zatim u knjigama (graphic novels - jesi li primetio da sam, kad govorim o okolnosti objavljivanja, upotrebio reč knjiga?). Sandman, po većini svojih osobina, nije strip-serijal nego grafički roman. Treba razlikovati okolnosti objavljivanja od onoga što je unutrašnja struktura dela. Nisam metodološki esencijalista, niti purista, te nemam nameru da precenjujem razliku između “spoljašnjeg” (okolnosti objavljivanja) i “unutrašnjeg” (struktura dela). Ove dve stvari su povezane u realnom postojanju stvari, a to postojanje se zaista ne sastoji samo od naših “strateških definicija” nego od dinamičkog i poprilično nepredvidljivog kulturnog života, pa i evolucije medija, čiji je udeo i prevođenje.

Nešto je, međutim, delikatnija tvoja opaska da je “možda malo preterano nazivati knjigu sa crtežima romanom”. Ona ulazi u domen vrednovanja, u domen ustezanja da se usudimo da nečemu pridamo nominalnu vrednost. Nikako ne treba da zaboravimo elementarnu činjenicu da postoji more, pardon, okean romana koji su bezvredni, koji od trenutka svoga nastanka aksiološki (vrednosno) pripadaju deponijama smeća a, bez obzira na to, po svojoj strukturi jesu romani. Roman, dakle, nije vrednosna nego strukturna odrenica dela. Ako nešto nazovemo grafičkim romanom, još ništa nismo rekli o njegovoj vrednosti. Tek onda nam preostaje zadatak vrednovanja.

Rečnici kritičkih termina, srećom, postoje. Opšte je mesto da se novela po svojoj strukturi nalazi između pripovetke i romana. Ne vidim ništa problematično da stripove nazivamo grafičkim pripovetkama, grafičkim novelama i grafičkim romanima, onda kada kontekst našeg govora o mediju stripa to nalaže. Strukturu novele karakteriše jednostavan zaplet i ograničen broj karaktera, od kojih jedan jasno ima glavnu ulogu. U noveli, međutim, za razliku od romana, izostaje razvoj karaktera. U vremenskom periodu, koji je ograničenijeg raspona nego u romanu, nešto se dešava što je kritični moment za život glavnog lika. Reč je o osobi u događaju, povezanosti karaktera i sudbine. Pripovedanje opisuje njegove (ili njene) reakcije na ovu situaciju, reakcije koje ponekad imaju posledice za njegov dalji život, ali pripovedanje o tim posledicama ostaje van domena novele. Ona ih ne obuhvata. Novela je, dakle, tipično hvatanje (snimanje) ključnog trenutka, ali ga novela pripovedanjem obrađuje šire i dublje od pripovetke. Zato ću Batman: Year One (Betmen: godina prva) nazvati grafičkom novelom, a ne grafičkim romanom. I tu je struktura dela presudnija od broja stranica. Broj stranica, sam po sebi, može da zavara. To ću uraditi bez obzira što će Batman: Year One na engleskom govornom području po knjižarama stajati na polici na kojoj piše “graphic novels”. Ne očekujmo od knjižara, pa ni od izdavača, da budu baš do te mere terminološki osvešćeni. I ovo je značajan napredak u odnosu na pređašnje stanje.


sadržaj

7.

JUŽNJAČKA UTEHA No 254.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu



APSOLUTNIH STO (82): HELLBLAZER (I34-139): HAUNTED

NEDELJA OPAKOG ŽIVLJENJA (3)

Constantine: There aren’t any fucking
rules. There’s just doing the right thing
by people... And not.

Prošlost Londona je za Džona Konstantina i njegovog scenaristu Vorena Elisa katalog duhova i mesta koja oni opsedaju: u ćelijama ispod policijske stanice u Čizviku može se videti čovek kako vrišti i mokri u užasnom strahu dok mu komadići mesa otpadaju pod udarcima satare, u Biver Lodžu u nekim noćima se čuje opatica kako zakopava svoju tek rođenu, neželjenu bebu, kod Smitfild Mit Marketa možete da namirišete kuvara koji je otrovao nekoliko sopstvenih mušterija pa se zato (ne)živ krčka u sopstvenom loncu... Džon Konstantin ih sve vidi, čuje i oseća – sad to možemo i svi ostali. Ono što takođe možemo jeste da povučemo paralelu između užasa prošlosti i sadašnjosti, što je upravo ono što Elis želi od nas... Zarad budućnosti.

Haunted je, pri tom, odlična razrada. Elis uzima već temeljito osmišljen i ustanovljen lik Džona Konstantina, ciničnog britanskog maga, kojim su se pre njega u 133 epizoda serijala bavile takve scenarističke veličine kao što su Alan Mor, Džejmi Delano, Gart Enis i Pol Dženkins, i isto ga tako temeljito dekonstruiše. Uveden na takav način da bude prepoznatljiv, Elisov Konstantin potom puca po šavovima nakon što mu bivša devojka strada na ekstremno morbidan način a njegova neverovatno samouverena i samodopadljiva fasada biva razbijena zajedno sa nekoliko njegovih rebara i drugih kostiju. Dok leči svoje rane, Konstantin mora da reši ubistvo svoje bivše devojke, ali i da preispita svoju čitavu egzistenciju, što nas stavlja u ulogu direktnog svedoka jedne od njegovih najdubljih i svakako najiskrenije od svih dotadašnjih (i potonjih) introspekcija. Elis u ovom malom operativnom postupku nema milosti prema Džonu Konstantinu ali ni prema čitaocu njegovih avantura, pa smo tako po prvi put u serijalu svedoci toliko eksplicitnih scena nasilja i grozomornih prizora (i opisa!) koji iza njih ostaju da nas dovode na korak do povraćanja... Gde nas Elis i želi.

Haunted je, na kraju, više nego dobar zaključak. Haunted je težak hirurški zahvat koji je savršeno uspeo, carski rez sa neznatnim ožiljkom, šansa za novi početak. Ovaj strip dovršava priču na jako efektan način, kazuje neosporne istine o Konstantinu kako iz njegovih sopstvenih usta tako i iz usta onih sa kojima se susreće, i ostavlja ga sa čitavom plejadom novih i interesantnih likova. Haunted nam, na primer, ostavlja Klarisu, matoru čarobnicu sa aristokratskim manirima i isto tako urođenim pravom da Konstantinu sasuje u lice sve ono što bi drugi želeli ali se nikada ne bi usudili da mu saopšte. Tu je zatim Vetford, sirovina od surovog i korumpiranog policajca koga Konstantin nekom prljavom tajnom drži u džepu , kao i Mep, zagonetna persona koji je mesto kraljevanja čarobnjacima Londona odabrala održavanje podzemne železnice (posao koji mu je upravo Konstantin pronašao) i koja se ne opterećuje mundenskim tričarijama poput zločina i kazne, pa narkoman mag Daren sa svojom bebom koju večito vucara unaokolo, prijateljski nastrojen Indijac Sandžej sa radnjom na uglu i savetom za svaku priliku... Kao i ponajbolji negativac koga je Konstantin imao prilike da sretne u dugom, dugom vremenskom periodu, Džoš Rajt, beskrupulozni i nemilosrdni mag koji izgleda kao prototip čarobnjaka dvadeset i prvog veka. Lišen svake vrste moralnosti i saosećanja sa drugim, koncentrisan samo na sebe i zadovoljavanje svojih sopstvenih potreba na bilo koji mogući način, Rajt nudi neku vrstu iskrivljenog ogledala Konstantinu, i ovaj baš nije srećan što je prinuđen da zuri u njega... O tome koliko je dobar posao Elis uradio sa uvođenjem i ustanovljenjem ovih sporednih likova svedoči i činjenica da ih je skoro sve nekoliko godina kasnije obilato koristio jedan drugi scenarista Hellblazer-a, Majk Keri... Treba li dodati, sa mnogo manje duha od njihovog istinskog tvorca.

Ukoliko nikada niste pročitali ni jednu avanturu Džona Konstantin, Haunted nije pravo mesto da počnete. Ne zato što nije dovoljno dobra, nego upravo zato što ćete bolju teško naći...

(Neće se nastaviti)


Nije šala, od prvog aprila kioske oko vas krasi šesti broj broj Think Tanka posvećen fenomenu nagrada! Nagrade u književnosti, filmu, muzici, stripu! Originalni i kritički tekstovi Harolda pintera, Vladimira Kopicla, Radivoja Šejtinca, Darija Grgića, Dejana Stoiljkovića, Bojana Ilića Bokerinija, Jelene Stakić, Bogdana Tirnanića, Ljube Živkova... Plus mini strip specijal – tekstovi o trojici kontraverznih stip scenarista,Kazumiju Koikeu, Brajanu Azarelu i Vorenu Elisu od strane Miloša Holclajtnera, Gavrila Petrovića i moje malenkosti! Plus tekst o srpskim stripovskim nagradama Zlatibora Stankovića! Plus galerija potpuno novih i nikada do sada viđenih karikatura širom sveta nagrađivanog karikaturiste Miodraga Veličkovića (101 belosveska nagrada – malo li je?)! Saberite sami, rezultat je svima jasan: obavezno štivo!



sadržaj

8.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (313)

Darko Macan
darko.macan@zg.htnet.hr



BILDUNGSROMAN

Nadam se da o ovome nisam ovdje već pisao, postaje sve teže pamtiti...

Iz opusa pokojnoga Karima Zaimovića nekako mi se najviše u pamet usjekla kritika nekog broja Patka, objavljena ni sam više ne znam gdje. U njoj je Karim zamislio napisati kritiku - sjajan koncept - po sistemu "za svakoga ponešto" pa je prvo nahvalio Patak na sva usta, a onda ga drugim odlomkom izgadio na mrtvo ime.

Sjajan koncept, ali još i bitniji tekst po onome što nije eksplicitno rekao. Kakva je, je li, kod nas kritika (ma ne samo kod nas: i inače, i svuda... nismo ništa bolji ni gori od svijeta, u tome je tragedija, u tome je komedija)? Pa baš takva kakvom ju je Karim onomad prikazao: ili hvali do neba ili kudi do bola, ali i hvala i kudba najmanje od svega imaju veze s djelom već prvenstveno s naumom kritičara da uzdigne ili satre koga je naumio, iz kojega već bilo razloga.

I to je okej, s jedne strane. Kritika jest nečije mišljenje, kakvo-takvo. No, problem je što je, baš zbog toga što se nepovezanost kritike s djelom kao takvim najčešće vidi, publika kritiku prestala shvaćati ozbiljno. Ako se hvali, sigurno je iza toga neko ulizivanje. Ako se kudi, razlozi moraju biti osobni. Pa me tako, jasno, pitaju jesam li stvarno mislio da su četiri novoizašla Trencova albuma dobra ili sam napisao uglavnom pozitivan prikaz samo da mu se ispričam što sam ga u pregledu najbitnijih rvackih autora zaboravio? Pa me tako zove uvrijeđeni autor da me pita što mi je bilo da ga popljujem kad se on meni nikad nije zamjerio?

A ja zbilja (premda mi Trenc nije simpatičan, a ni njegovi stripovi savršeni) mislim kako je "Milan Trenc kolekcija" hvalevrijedno autorsko djelo. A ja zbilja nemam ništa protiv uvrijeđenog autora osobno, već samo stvarno ne mislim da mu stripovi valjaju.

Ali, riječima uvrijeđenog, "u zemlji od pet milijuna, gdje svak svakoga zna, se to tako ne radi". Ono, dobro da ste mi rekli ... ja nekako zapamtio da ne treba biti dvoličan i da uvijek treba govoriti istinu.

Jebome glupog, vrijeme mi je odrasti.


***
PS Nagradni zadataq! Kakve veze ima broj današnje kolumne sa stripom?
PPS Hvala gospodinu Stanojeviću na reklami od pred neki broj.



sadržaj

9.

Q STRIP

Strip Vesti



Na blogu Q STRIP Darka Macana ima puuuno vesti i zanimljivosti a Strip vesti vam uvek prenesu jednu kao malu drašQalicu:

Uau! Znate li od koga je Herge učio kada je počinjao Tintina? Od Alaina Saint-Ogana od kojeg ćete ovdje naći niz skautskih razglednica koje je radio u četrdesetima. Možda samo ja padam na stvari koje sam čitao kao klinac (jer sam čitao djedove časopise), ali ovo mi je krasno kao onaj tip koji je ilustrirao Kastnera, a kojem se ovoga časa ne mogu sjetiti imena.



Osim toga, na Q Strip-u ste protekle nedelje mogli pročitati sledeće priloge:
  • ...
  • i naravno [dnevniQ] Pregled vijesti za svaki dan 08.04.-14.08.


    Kompletne priloge možete pročitati na sledećoj adresi:
    http://qstrip.blog.hr/


sadržaj

10.

INTERNET STRIPOVI

Strip Vesti



Ovo rubrika je redovna, pozicionirana na ovom mestu u SVestima, nije u samom vrhu jer na sajtu već stoje, u samom vrhu na udarnom mestu, linkovi ka svim domaćim internet stripovima koji redovno izlaze. Ostali stripovi, koji ne zadovoljavaju ove kriterijume - dakle nisu na nekom od domaćih jezika ili ne izlaze redovno - će ipak imati svoje mesto u ovoj rubrici.
Dakle zasucite rukave i poradite na dopunjavanju ove rubrike tako što ćete pokretati nove internet stripove. Svaki novi strip na spisku će, onog petka kada bude dodat, imati oznaku NOVO!
Redosled je po abecednom redu:

STRIPOVI KOJI REDOVNO IZLAZE:

-A STAR IS UNBORN (UnBornStar)
unbornstar.blog.hr/

-BUZZ & FZ (Gudvin)
www.screaming-planet.com/comics.php?area_id=

-ČAROBNJACI (Niko Barun)
www.tportal.hr/stripovi/carobnjaci

-KUĆA STRAHA (Jurica)
www.kajgod.co.nr/

-MALI MEUR (Vladislav Gajski)
www.plastelin.com/index.php?option=com_content&...

-MARTINA MJESEC (Macan - Sudžuka)
www.stripovi.com/martinamjesec.asp

-MISTER MAČAK (Macan - Bob)
www.stripovi.com/mistermacak.asp

-NETOVCI (Niko Barun)
www.t.ht.hr/netuskoli/5-5.html

-OVERKLOKING (Dubravko Mataković)
iskon.hr/webcafe/matakovic/

-SERGEJ (Darko Macan)
www.zmcomics.co.yu/sergej

-SIVI GRAD (Rico)
www.stripovi.com/sivigrad.asp

-SOB SA SOBOM (Sonjecka)
www.stripovi.com/SobSaSobom.asp

-STRIP "DAN"-a (Simon Vučković - Mirko Zulić)
www.dan.cg.yu/stripovi.php

-SvRBI iU SVEMIRU (Milivoj Kostić)
vigled.sky.prohosting.com/

ŠTEFICA Jambriščak, prijateljica noći koja je previše znala" (Nik Titanik)
www.niktitanik.com

STRIP ČASOPISI ZA DOWNLOAD

-ZONA 9 (Udruženje strip autora Crne Gore)
www.zona9-stripmagazin.users.cg.yu

STRIPOVI KOJI SE REDOVNO DISTRIBUIRAJU E-MAIL-om

-SAMONIKLI KOROV STRIP (Franja Straka)
prijaviti se na email adresu: fstraka@eunet.yu

STRIPOVI SA ZAOKRUŽENOM PRIČOM

-Bilo jednom u Makarskoj (Dalibor Brdar)
www.stripovi.com/makarska.asp

-Zagor & Chico u Paklu Droge (Saša - Venes)
www.najbolje.com/zagor/

-Stripovi... (Dunja Janković)
deenes.ffzg.hr/~tdujmovi/strip.htm

STRIPOVI DOMAĆIH AUTORA NA STRANOM JEZIKU

-ACTION TRIP COMICS (Jojić - Grabović - Solanović)
www.actiontrip.com/index/comics.phtml

-JOHN'S PARADISE (Alić/Gelemanović)
www.johnsparadise.com

-Mc DUFFIES (Srđan Aćimović)
mcduffies.keenspace.com

-LITTLE WHITE KNIGHT (Srđan Aćimović)
www.graphicsmash.com/series.php?name=littlewhiteknight&view=current

-LEGOSTAR GALACTICA (D. M. Jeftinija)
legostargalactica.keenspace.com/

STRIPOVI KOJI VIŠE NE OBNAVLJAJU SVOJE STRANICE

-JOHN'S PARADISE (Saša - Venes)
www.crazytwo.com/novi/

-NEDELJNI STRIP (Oljača, Aćimović, Ikonić, Jovanović, Vučković)
members.lycos.co.uk/zmcomics/strip/strip.htm

-VILINTULJKOVA DRUŽINA (zmcomics)
www.zmcomics.co.yu/vilintuljak



sadržaj

11.

ŠTAMPA

štampa


Dušan Banjanin i Zoran Đukanović su obezbedili sledeće priloge:

ROJ DIZNI (76) - dobio je nagradu za životno delo na 10. festivalu crtanog filma u Italiji na kojem je, takođe, održana svetska premijera novog filma o Asteriksu i Obeliksu - "Asteriks i Vikinzi", kao i italijanska premijera kontroverznog danskog crtaća "Terkel", koji se često poredi sa "Simpsonovima". Roj Dizni, pre nego što je primio nagradu, prisustvovao je prikazivanju filma "Destino" - neočekivanu kolaboraciju između španskog nadrealiste Salvadora Dalija i Volta Diznija iz 1946. Ovaj film je dovršen tek 2003, i osmominutno ostvarenje uskoro će se naći na DVD, krajem godine.

V. T.


Obajvljeno: DANAS, Beograd, 10.04.2006.godine






PROPOVEDNIK - Misija u Teksasu

Raj - pakao – El Paso
“To vam je delimično vestern priča, delimično krimić, delimično horor priča a zapravo skroz uvrnuta i čudna stvarčica. Baš zajebana do daske”


Čuveni horor pisac Joe R. Lansdale u citiranom predgovoru je najbolje opisao ono što sledi.

Opštepoznato je da blurbovima i predgovorima (bez obzira na dobre namere) ne treba previše verovati, ali u slučaju stripa Propovednik - Misija Teksas stvarno nije preterao: do njegove pojave nije puno takvih stvari nacrtano/napisano u ovoj vrsti umjetnosti.

Propovednik je delo koje nije samo puko sredstvo provokacije zato što se konvencionalno poigrava moralnom truleži današnjice, već brutalan ali i čudesno lep hardcore ep o ceni iskupljenja običnog čoveka, ispričan kroz monumentalan i emotivan zaplet. A upravo emocije čine srž svakog epa, pa tako i ovaj koji se bavi potragom za Bogom kroz raj&pakao čovečanstva na prelazu dva milenijuma.

Pored osnovne serije stripa koja je u SAD izlazila od 1996. do 2000. godine, do danas je objavljeno i više specijalnih brojeva posvećenih pojedinim likovima iz Propovednika, kao i mini-serija Saint of Killers. Sve redovne epizode sakupljene su u devet kolekcija/trejdova i nastavile su da nižu velike tiraže.

Prva je nedavno objavljena u izdanju naše izdavačke kuće Beli put, uz veoma dobro grafičko-tehničko pakovanje i odličan prevod Ratka R. Radunovića. Koji se nije bavio samo bukvalnim prevodima gramatičkih fraza, već je hvatao crvenu nit - od teksaškog otezanja do uzvišenog govora mitskih bića...

Propovednik je engleski pastor Jesse Custer koji na sveopšte zgražavanje okoline gubitak vere u Boga i ljude utapa u alkoholu, obavljajući svoj poziv u crkvi smeštenoj u nekoj teksaškoj vukojebini. Da stvari u ovoj priči nisu sasvim normalne postaje jasno kad tajanstveno “plameno biće” upadne u njegovu crkvu, spali mu pastvu i - zaposedne telo!

Famozni stvor se zove Genezis i nastalo je kao plod ljubavi (“tucanja do iznemoglosti”, kako to Ennis profinjeno definiše) anđela i demona, sa sposobnošću uništenja samog Tvorca univerzuma. Tvorac/Bog beži iz Raja negde na Zemlju, a zaposednuti Jesse/Genezis kreće u potragu za njim radi svođenja ljudsko/nadljudskih računa. Zahvaljujući tom duhu on poseduje „božju reč“: sve što nekome naredi, ta osoba će da uradi. Što uz njegov teški karakter i duhovno stanje u kom se nalazi pruža bezbroj prilika za sveopštu ludnicu od stripa.

Kompletna gomila sumanutih likova koji tumaraju po Americi tražeći Boga, sreću čitavu gomilu još luđih likova a usput pokušavaju da spasu zemlju i raj – to je ideja koja čini glavnu okosnicu priče. Autori usput glavnu poslasticu filuju gomilom sporednih likova i zapleta po principu “ništa nije dovoljno čudno i kontroverzno za moj strip”.

Rezultat je činjenica da Propovednik čitaoce u glavu udara suptilno kao metak. Oduševljenje ili zgražavanje, kompromisa nema!

Dugo godina mučeni besmislenim kodeksima strip cenzure, američki (i naši!) fanovi su najzad dočekali strip koji ne štedi nikoga, a ima dovoljno inteligencije da osim seksa i nasilja ponudi ubedljivu priču koja jednako fascinantno deluje u svakom svom segmentu. Istovremeno, bezbrojne crkvene i desničarske organizacije u SAD poslednjih meseci su krenule u napad na Propovednika zbog blasfemičnosti i bluda.

Scenarista Garth Ennis i crtač Steve Dillon su saradnju započeli na još jednom hvaljenom serijalu edicije Vertigo giganta DC-Comics, kultnom Hellblazeru, a njihove epizode su naišle na vrlo dobar odziv publike.

Uspeh ih motiviše na stvaranje sopstvenog serijala pod imenom Preacher. Dobijaju zeleno svetlo od DC-ja i tako nastaje ova čudna mešavina žanrova krštena mnogobrojnim kovanicama: ultimativni horor vestern road trip, pseudobiblijski ljubavni krimić, splaterwestern..., a koje ipak ne uspevaju da do kraja objasne suludu zbrku utkanih ideja.

Uočljivo je da je Enis dobrano inspirisan onim segmentom pop-kulture koji elitistički nastrojena kritika voli da klasifikuje kao trash: od B horora, vesterna (John Wayne kao neka vrsta Propovednikovog duhovnog savetnika), pulp (krimi, horor, vestern…) i pseudobiblijske/pseudoistorijske literature, pornografije, teorija zavere, pin up sexa, rock muzike... sve do književnih radova žanrovskih velikana poput pomenutog Lansdalea, Stephena Kinga, Thomasa Harrisa ili Kima Newmana. Ukratko, sve što je mogli privući Enisovu pažnju je ubačeno u strip, a zatim skuvano u paklenom koktelu nasilja, krvi, ljubavi, misterije, zabave i ciničnog crnog humora.

Steve Dillon grubim, redukovanim crtežom pravi odličnu ravnotežu eksplozivnim scenarističkim idejama Gartha Ennisa, držeći stvari na okupu i ne dozvoljavajući da verbalni motivi nadmaše vizuelni izgled i završe u nekomunikativnosti.

Branislav Predojević


Objavljeno: www.popboks.com, 04.03.2006.godine






Stanislav Lem1921–2006:

U POTRAZI ZA FILMOM

Prošle sedmice u Krakovu je preminuo poljski pisac Stanislav Lem

piše: Zoran Živković

S Lemom sam se sreo samo jednom. Kao, uostalom, i s Asimovom. Jedino nikada nisam bio zajedno s Klarkom, o kom sam najviše pisao i s kojim sam se najduže dopisivao.

Pre bezmalo trideset godina, u rano leto 1976, pošao sam u Poznanj na treći Eurokon, evropsku SF konvenciju, ponajpre da bih video Lema. Nisam ni slutio da se on tamo neće pojaviti, iako je bilo najavljeno da će dobiti najveću evropsku nagradu za naučnofantastično stvaralaštvo. Nisam tada znao da Lem nikada nije voleo – najblaže rečeno – ni skupove ni priznanja. Tihom čoveku iz Krakova smetale su gužve, ponajpre one u čijem bi se središtu sâm nalazio. Prema nagradama osećao je prezir svojstven onim retkima među nama koji preziru bezmernu taštost što ide uz sva ljudska odličja.

Da nije bilo Lemovog tadašnjeg agenta, gospodina Franca Roterštajnera, vratio bih se iz Poljske neobavljenog posla. Nikada nisam doznao kako je gospodin Rotenštajner uspeo da dobije od Lema dopuštenje da povede sa sobom u Krakov, od mnogih daleko važnijih ličnosti koje su se nadmetale za tu povlasticu, baš jednog jugoslovenskog junošu koji ništa drugo nije imao što bi mu išlo u prilog osim žarke želje da napravi intervju s velikim piscem.

Na aerodromu u Krakovu dočekao nas je lično Lem. Odvezli smo se do njegove kuće u tada jedinom "mercedesu" u tom delu Poljske. Lem je već u to vreme bio veoma imućan. Knjige su mu izlazile ne samo u zemljama istočnog bloka nego, od početka sedamdesetih godina, i u zapadnoj Evropi i SAD.

Njegova popularnost samo će rasti u potonjim godinama, iako je svoja kapitalna dela, kako prozna tako i diskurzivna, napisao pre 1976. Lem će nam ostaviti u nasleđe oko sedamdeset knjiga koje su se pojavile u prevodu na preko četrdeset jezika u ukupnom tiražu koji se procenjuje na preko četrdeset miliona primeraka.

Želeo sam da, pre intervjuisanja, snimim Lema u njegovom prirodnom okruženju – kabinetu čiji su se zidovi povijali pod teretom polica punih knjiga. Ali tada je iskrsla neočekivana nevolja. Nisam ni zapazio da sam u Poznanju gotovo utrošio film u fotoaparatu. Problem je bio neprijatan, ali ne i nerešiv. Uz snebivljivi smešak zapitao sam Lema da li bih mogao negde da trknem po novi film. (Kao neiskusan novinar, rezervni, naravno, nisam imao.)

Već po Lemovom pogledu shvatio sam da je nevolja veća nego što mi se učinilo. "Možemo da pokušamo..." kazao je zagonetno, uz prisenak nelagodnosti. Tokom naredna dva i po sata upoznao sam, u punom sjaju, jedno od lica realnog socijalizma. Ponovo smo seli u "mercedes" i dali se u potragu za naizgled bezazlenom sitnicom koja se tada čak i u Beogradu mogla nabaviti na svakom uglu: običnim crnobelim filmom.

Zaustavljali smo se ispred sumornih radnji inače prelepog Krakova, iz auta bi izišao gospodin Rotenštajner koji je govorio poljski, dok bi Lem ostao za volanom, a ja pozadi. Gospodin Rotenštajner vraćao se snuždenog izraza lica, a naša odvažna potraga se nastavljala.

Posle nekog vremena breme krivice počelo je da me pritiska. Situacija je zbilja postala neprijatna. Ukazala mi se jedinstvena čast da me Lem primi, a onda sam i njega i sebe doveo u ovakvu nepriliku. Da bih malo ublažio mučno ćutanje koje bi poleglo po Lemu i meni dok je gospodin Rotenštajner izbivao iz auta, sakupio sam hrabrost i predložio velikom bardu da mi da intervju dok čekamo.

Odmah se složio, kao da je i njemu laknulo, ali morali smo da rešimo novi problem. Prvobitno je bilo zamišljeno da ja postavljam pitanja na engleskom, a da ih gospodin Rotenštajner prevodi na poljski, a potom odgovore s poljskog na engleski. Kako sada nismo mogli da računamo na njegovu pomoć, morali smo nekako da se snađemo. Nismo imali zajednički jezik. Lem je govorio nemački i francuski, ja engleski i italijanski. No, na svu sreću, Lem je delimično razumeo engleski. Dogovorili smo se nekako da ja postavljam pitanja na engleskom, on da odgovara na poljskom, a da ja to posle u Beogradu dam da mi se prevede.

Zamišljeni intervju pretvorio se u svojevrsnu ispovest. Lem gotovo da nije prestajao da govori puna dva sata, odgovarajući najpre na moja pitanja, a potom i na ona koja je samome sebi postavljao, kao da je jedva čekao ovakvu priliku da otvori dušu pred nekim ko ne razume ni reč od onoga što on govori. Negde na sredini ovog dugog monologa uhvatila me je panika pri pomisli da bi tehnologija ponovo mogla da mi okrene leđa. Do poslednjeg časa strepeo sam da li će kaseta i baterije u kasetofonu izdržati.

Srećom, nisu me izneverile. Na kraju se pojavio i ozareni gospodin Rotenštajner, trijumfalno noseći kutijicu filma. (Tek kada ga budem razvio u Beogradu ispostaviće se da mu je rok trajanja davno prošao i da su snimci, uz samo dva-tri izuzetka, neupotrebljivi...)

S gotovo grozničavim nestrpljenjem čekao sam, po povratku kući, da mi gospođa Biserka Rajčić prevede Lemove reči. Kada se dobrih dvadesetak gusto kucanih strana najzad našlo preda mnom, već letimično čitanje bilo je dovoljno da shvatim da sam dobio nešto znatno više od intervjua. Bila je to uistinu Lemova ispovest na kakvu nisam naišao ni u jednom njegovom ranijem ili potonjem intervjuu. Deo tog razgovora izvorno je objavljen u 203. broju zagrebačkog časopisa "Start", sa slikama koje, nažalost, nisam ja napravio, a kasnije je preveden na više jezika.

Kada je 27. marta iz Krakova stigla tužna vest da je u jednoj bolnici Lema najzad izdalo srce od kog je dugo bolovao, prva pomisao bila mi je da potražim već sigurno požutele strane s prevodom gospođe Rajčić. Znao sam gde bi trebalo da se nalaze, veoma sam uredan čovek, ali tamo ih nije bilo. Baš kao što, tajanstveno, nije bilo ni kasete na kojoj sam snimio Lema. Jedino sam našao tri lista iz "Starta".

Izgleda da je razdoblje od trideset godina dugo čak i za uredne ljude, ali još me ne napušta nada da su listovi i kaseta samo zagubljeni, a ne i zauvek izgubljeni. Ostajem u veri – u duhu poslednje rečenice velikog Solarisa – da još nije prošlo vreme predivnih čuda.

IZ MRTVIH PEJZAŽA

Gospodine Lem, zanimao bi me vaš lični rezime dosadašnjeg stvaralaštva.
Što se tiče mojih knjiga, sklon sam veoma različitom vrednovanju, već prema tome o kom je delu reč. Uopšteno govoreći, danas sam manje zadovoljan nego ranije. To se naročito odnosi na moje prve knjige, na primer na Astronaute i na Magelanov oblak , kojih se, doduše, ne odričem, ali ih smatram slabim, početničkim. Zatim postoje knjige tipa Eden i Solaris . Mislim da nema razloga da se stidim Solarisa , bez obzira na to što danas (1976, Z. Ž.) više ne bih želeo niti bih bio kadar da napišem tako nešto.
Na kraju dolaze teorijske knjige, kao što su Književnost u svetlosti empirije , Filozofija slučaja , Summa technologiae i Dijalozi . Tu su još i eseji o kibernetici, svojevrsno kibernetsko filozofiranje. Na tom planu bilo je moguće mnoge stvari uraditi bolje. Mogao sam, na primer, jasnije i preciznije da napišem Književnost u svetlosti empirije . To ipak nisam učinio zato što mi je bilo teško da formulišem određene koncepcije i sudove o književnosti; to je za mene oduvek bila devičanska tema. Niko ranije nije preduzeo ništa slično, nije se bavio empirijskom teorijom književnosti, proučavanjem književnog dela sa stanovišta prirodnih nauka, a pre svega teorije informacija i kibernetike.
Isto tako, mogao sam da uradim nešto više za novo izdanje Filozofije slučaja , ali nisam imao dovoljno ni vremena ni snage; izbegao sam obimna menjanja i ispravke jer, da sam se toga latio, morao bih sve da uradim iznova. Bila bi to onda po opsegu manja knjiga, ali zato preciznija.
Kada je reč o knjizi Summa technologiae , stvari su stajale drugačije. Kada sam pisao tu knjigu, pre četrnaest godina, određena stanovišta izgledala su protivurečna i prilično čudnovata, ali danas to više nisu, jer ih je nauka više ili manje potvrdila. Za mene to ima i dobre i loše strane. Dobre, jer su sumnjive pretpostavke u međuvremenu potkrepljene dokazima, tako da su postale razumljive i očigledne.
Što se tiče mojih opštih koncepcija, onoga što se naziva pogledom na svet, filozofskim identitetom, tu nije došlo ni do kakvih promena u proteklih trideset godina: jedino je sve precizirano i konkretizovano. Nasuprot tome, moje viđenje naučne fantastike veoma se promenilo. Od onoga što sam napisao tridesetak odsto uopšte me ne zadovoljava. Primera radi, Povratak sa zvezda smatram slabim delom, a Eden prilično manjkavim.
Bez obzira na to što su sudovi o umetničkoj prozi jednog književnika, po pravilu, subjektivniji od sudova autora teorijskih dela, moram ipak da spomenem kako, s vremenom, počinjem da osećam određenu odbojnost prema naučnofantastičnom stvaralaštvu. Iza toga ne leže nikakve geografske ili socijalne predrasude nego sve veće ekološko zagađenje žanra u tematskom i repertoarskom smislu. Tu sam najviše razočaran.
Smatram da naučna fantastika polako nestaje. Američki SF danas je rđaviji nego što je to bio šezdesetih godina. On sve dublje tone u mitologizaciju, sve se hermetičkije zatvara u geto. Posredi su simptomi svojevrsne skleroze jedne izolovane vrste koja neumitno tone ka dekadenciji i degresiji. Sredina u kojoj ona trenutno obitava po prirodi je kalna, močvarna, što me nagoni da se, u vlastitom bavljenju tim žanrom, po svaku cenu odvojim od nje, iako moram da priznam da taj napor nije uvek hotimičan.
Premda to nije bio moj glavni naum, knjige koje sam napisao poslednjih godina razlikuju se od prethodnih naučnofantastičnih ostvarenja možda ponajviše po tome što same sobom pokazuju težnju da se što više odvoje od tog okamenjenog, mrtvog pejzaža pre svega zapadne, ali dobrim delom i svetske naučne fantastike.

Vratimo se romanu Solaris, delu koje je najrazličitije tumačeno...
Ni sâm potpuno ne razumem tip knjiga kao što je Solaris . Znate, kad pristupam radu na nekom delu, obično sam svestan onoga što želim da pišem, koju vrstu knjige, s kakvim naglaskom, kog stila, hoće li to biti ozbiljno ili komično ostvarenje, groteska, satira i tako dalje. Sa Solarisom mi se dogodilo nešto izuzetno. Ta je knjiga, u doslovnom smislu reči, bila pustolovina. Napisao sam je sasvim spontano, tako da me je na svakom koraku očekivalo poneko iznenađenje. Nisam svesno vladao građom, što je, na kraju, uslovilo da celu godinu odgađam završetak romana: zadovoljavajući kraj nikako mi nije padao na pamet. Danas mi se čini da je knjiga valjano okončana. Smatram da je napisana baš onako kako treba.

Među svim tumačenjima Solarisa verovatno je najviše prašine uskovitlalo ono za koje se opredelio ruski reditelj Andrej Tarkovski. Kakav je vaš sud o njegovom filmu?
Nevolja je u tome što ja ne poznajem film Tarkovskog. Nisam ga video. Imao sam, doduše, priliku da pročitam scenario, ali ne znam da li je konačna verzija snimljena po njemu. Moje se opaske zato ne odnose ni na kakve konkretne pojedinosti, nego na razgovore i konsultacije s Tarkovskim, na neke načelne stvari, kao i na nove junake koje je Tarkovski želeo da uvede u radnju.
Mesto gde se Tarkovski i ja najviše razilazimo pitanje je celine, temelja na kome počiva glavna zamisao. Za mene je Solaris , u osnovi, tragičan raskol između saznajnog čina, kao beskrajne i neutažive znatiželje koja uslovljava ponašanje i delanje, i nesvesnih subjekata, odnosno samih junaka, misaono sićušnih i nedoraslih bića, koja se uzalud upinju da premoste vlastita antropomorfna ograničenja. Jednom reči, posredi je gnoseološka drama u čijem žarištu leži tragičnost čovekovog nesavršenog saznajnog aparata.
Tarkovskom je pak bilo stalo do sasvim drugih stvari: koliko sam shvatio, njemu taj središnji problem, problem saznanja, nije bio bitan, i zato je on stavio težište na moralnu situaciju, na predstavljanje kosmosa kao mesta koje odbacuje Čoveka, i Zemlje kao pravog Čovekovog pribežišta, koje on ne treba da napušta. To je stav koji je potpuno različit od moga.

(Odlomak iz intervjua sa Stanislavom Lemom, izvorno objavljenog 1976. u zagrebačkom časopisu "Start". )

Z. Živković



Objavljeno: "Vreme", Beograd, 06.04.2006.godine


P.S. Zoran Živković (1948) je teoretičar naučne fantastike, prevodilac, urednik i prozni pisac. Autor je diskurzivnih knjigaSavremenici budućnosti (1983), Zvezdani ekran (1984) i Enciklopedija naučne fantastike (1990). Enciklopedija je sada dostupna online: www.politikin-zabavnik.co.yu/polarisenf/index.html. U ovom kapitalnom delu, neke odrednice su posvećene strip autorima čiji rad je značajno zalazio u domen SF ilustracije.


sadržaj

12.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti



-MARKO AJDARIĆ NEWS - Neorama dos Quadrinhos

Danijel Žeželj je uradio novu, šestu, svesku serijala Loveless za DC/Vertigo. A biće ih još par, sigurno.

Izdavacka kompanija Ehapa obljavljuje da ce Igor Kordej biti prisutan nasalonu stripa u Erlangen-u.

Videoentrevista
- video razgovora sa Enki Bilal-om.

Nova izložba nezavisnih umetnika u Cartoon Art Museum
(San Francisco) Od 1og aprila pa sve do 25oga juna. Velika izložba, učestvuju Paige Braddock, Tim Fish, Robert Kirby, Ted Naifeh, Eric Shanower i mnogi drugi.

Knjiga o Istoriji stripa u izdanju Dark Horse-a.

U julu mesec izlazi specijalni magazin povodom 20 godina izdavačke kuće Dark Horse, koštaće samo 25 centi, sa stripovima od Paul Chadwick, Frank Miller, Matt Wagner, Tony Millionaire, Cary Nord, Eric Powell i Sergio Aragones.

Alan Ford u koloru, uz italijanski dnevnik La Repubblica, 21. aprila. Nakon njega Vittorio Giardino.

Efix, Juanjo Guarnido, Ptiluc, André Geerts, Cauvin, Arleston i Jo-el Azara - medju ostalima - ćebiti prisutni na 11. Festival BD Mandelieu-La Napoule, u lepoj Côte d'Azur, između 29. aprilai 1. maja.

Europäische Kinder - und Jugendbuchmesse Saarbrücken 2006. Među dosta drugih zanimljivih gostiju iz sveta ilustracije, u vezi stripe bice prisutni Isabel Kreitz, Baru, Flix, Walthéry, Philip Paquet i Ulf K.

Izložba stripova u Triennale di Milano (18. maj - 3. septembra) imaće prisustvo sledećih autora: Gipi, Paul Karasik, Barbucci i Canepa, Davide Toffolo, Igort, Giuseppe Palumbo, Baru, Alfredo Castelli i Gabriella Giandelli.


sadržaj

13.

POZIVI NA SARADNJU

Mail



Strip Centar na Makedonija - Veles

Za Cetvrtiot Magunaroden Salon na Strip koj ke se odrzi od 10 do 12 Noemvri 2006 godina vo Veles, go objavuva sledniot

KONKURS


Za strip so slednite kriteriumi:
1. Pravo na ucestvo imaat site avtori od cel svet, bez razlika na polot i vozrasta.
2. Dolzinata na stripot (vo klasicna forma) da bide od 1 do 6 tabli.
3. Tekstot vo stripot da bide ispisan na makedonski, angliski ili srpsko-hrvatski.
4. Zaedno so stripot da se isprati licna biografija (so fotografija).
5. Pristignatite stripovi ke bidat razgledani od triclena komisija i vkluceni vo Izlozbata na Salonot na strip.
6. Komisijata ke napravi izbor i ke predlozi nagradi; i tie stripovi ke bidat objaveni vo spisanieto Strip KREATOR i katalogot na Salonot.
7. Isprakajte kvalitetni kopii na A4 format. Originalite nema da se vrakaat.

Organizatorot ke gi dodeli slednite nagradi:
- Prva nagrada, ''Zlaten strip'' vo diploma i prigodna nagrada.
- Vtora nagrada, diploma i prigodna nagrada.
- Treta nagrada, diploma i prigodna nagrada.
- Nagrada za najdobar mlad avtor do 18 godini, diploma i prigodna nagrada.
- Nagrada za najdobro scenario, diploma i prigodna nagrada.

Rokot za isprakanje e do 20 Septemvri 2006 godina

Adresa:
Strip Centar na Makedonija - Veles
(za konkursot)
Ul. Vasil Gorgov, br.78
1400 Veles
Republika Makedonija

Telefon: ++ 389 043 221 395
E-mail: comicmk@yahoo.com





Comic Centre Of  Macedonia - Veles


For the 4th International Saloon of Comics, 10 - 12 Nov 2006 in Veles, The Comic Centre announce:

COMPETIT
ION

For comics with the next criterions:
1. Right of participation have all the comic-authors worldwide, no matter the gender and ages.
2. Comic size (in classic form) 1 - 6 pages
3. The text of the comic must be written in macedonian, english, serbian or croatian languange.
4. All the participants have to send an biography (name, lastname, date of birth, place of living,state, etc.) with a photo.
5. The comics will be examed by commision and nominated for awards; and will be included in The Exibition for the Saloon Of Comics.
6. The commision will make a selection of the incoming comics and the same will be published in the comic magazine Comic KREATOR and in The Catalogue of the Saloon.
7. Please send good copies on A4 size. Sended originals will not be returned.

The organizator will provide the next awards:
- Firs Prize, ''Golden Comic'' in Diploma and appropriate reward
- Second Prize, Diploma and appropriate reward
- Third Prize, Diploma and appropriate reward
- Award for best young author (-18 years), Diploma and appropriate reward
- Award for best scenario, Diploma and appropriate reward

The deadline for aplication is 20 Sept 2006


Adress:
Comic Centr of Macedonia - Veles
(for the competition)
Vasil Gorgov St. 78
1400 Veles
Republic of Macedonia

Phone: ++ 389 043 221 395
E-mail: comicmk@yahoo.com


sadržaj

14.

PISMA ČITALACA

mail



From: Drasko Tubic <drasko_bun@yahoo.com>
Subject: Strip

Postovani,
hvala sto ste objavili vest o izlasku stripa Skupljaci perja rano lete, autora Vudu Popaja, crtaca Draska, Danila i Jape i Aleksandra Zoografa kao recenzenta.

Za sve one zainteresovane strip se moze naci u knjizarama Platoa, IPS-a, Derete i Beopolisa u Domu omladine ili kod autora Draska Tubica po snizenoj ceni.

Jos jednom hvala i veliki pozdrav

Drasko Tubic


sadržaj

15.

LINKOVI

Strip Vesti



Marko Somborac nam je poslao sledeće linkove:

Na www.wondermark.com mozete naci solidan stripic-pogotovo ovaj 173-ci, zanimljiv tekst o “rekontekstualizaciji” (ono kad ubacujete svoj tekst u postojeci strip), rubriku “Strip doktor” koja daje recepte za oporavak, kako kazu, “najgorih novinskih stripova”, kao i kako se moze pomoci “Garfildu” da bude ponovo smesan sa dodatkom stripova uradjenim pomocu “Garfild randomizera” (sprava koja je ukinuta, a u stvari je web arhiva koja kombinuje slicice iz raznih Garfild stripova u jedan novi kais!).



sadržaj

...
Ako znate nekog ko bi bio raspoložen da svakog petka dobije email sa STRIP VESTIMA, pošaljite mi njegovu email adresu ili mu predložite da nam se on sam javi i tako upiše na mailing listu.

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad

STRIP VESTI SU BESPLATNE
Ako ne želite da ubuduće dobijate STRIP VESTI, jednostavno odgovorite na ovaj email i u naslovu (subject) napišite ODJAVA.