prošli broj - arhiva - sledeći broj

SADRŽAJ

1. JAPANSKI STRIPOVI ZA DEVOJČICE - Shan-Doo
2. STRIPOVI NA EKRANU - Aleksandar Manić
3. "NOVI STRIP" - Dušan Gačić
4. S ONE STRANE SVESTI - Ilija Bakić
5. ON-LINE (4.) - Srđan Aćimović
6. JUŽNJAČKA UTEHA No 24. - Marko Stojanović
7. QMOVA KOLUMNA (74) - Bojan M. Đukić
8. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (84) - Darko Macan
9. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
   -IZLOŽBA DANIJEL ŽEŽELJA
   -ASTERIX II...
   -EXPO 2001
   -USAMLJENI KAUBOJ... (ispravka)
10. LINKOVI - Strip Vesti
11. DATUMI - Strip Vesti

1.

JAPANSKI STRIPOVI ZA DEVOJČICE

Shan-Doo

Početkom avgusta u centru za devojke u Nišu održano je predavanje o stripu. Tema je bila 'Japanski stripovi za devojčice' a predavanje je održala Marijana Filipović magistar sociologije koja na Niškom univerzitetu diplomirala sa temom Seksizam u crtanim filmovima Walta Disney-a, a postdiplomske studije završila na CEU. Trenutno radi na fenomenu Shuo mangi tako da je i celo predavanje bilo posvećeno tom žanru.

Na predavanju se moglo čuti da tu vrstu Mange prvenstveno rade devojke i čitaju devojke. Obradjuju teme muško-ženskih, gej, lezbijskih i biseksualnih odnosa. Često se javlja slučaj polne neodredjenosti polne dvosmislenosti i potrage za polnim identitetom. U Shuo mangama je prisutno i nasilje ali u svojstvu iskazivanja ljubavi. Preovladjuje cros dresing - žena nosi mušku a muškarac žensku odeću.

Bilo je reči o najznačajnijim epizodama('Versajska ruža' iz 1972., 'Slepping Man Beauty' 1986, 'Pesma vatre i pesma drveca' 1976.). Uglavnom, bilo je to opsežno predavanje sa dosta podataka iako je Marijana još uvek na početku istraživanja.

Predanju su prisustvovale samo devojke pošto je centar samo nedeljom otvoren za muškarce.

sadržaj

2.

STRIPOVI NA EKRANU

Aleksandar Manić

Najveci ljubavni par ove godine jesu strip i film. Najavljeni projekti jednostavno se javljaju kao pecurke posle kise. Klod de Sen-Vensan, direktor velike izdavacke kuce "Dargo", smatra da nije u pitanju fenomen, nego jednostavna evolucija u okviru filma. "Specijalni efekti su toliko usavrseni, da je moguce preneti skoro sve stripove na ekran. Takodje, strip je toliko usao u sve pore danasnjeg drustva, da je odgovor publike na filmske adaptacije jako dobar."

Dokaz su Blejk i Mortimer, jedan od najkomercijalnijih strip serijala, koji vec desetak godina ide iz ruke u ruku, da bi ga ove godine otkupio Ssarl Gaso, poznati francuski producent. Vec napisan scenario on je poverio francuskom reditelju Dzejmsu Hautu, a za film "Zuti znak" vec je odredjen budzet od 200 miliona franaka (30 miliona evra). Izbor glumaca bice dovrsen do kraja godine, a snimanje pocinje narednog proleca. Alen Goldman, jedan od najefikasnijih francuskih producenata ("1492", "Vatel") otkupio je filmska prava na "Korzikansku istragu" Petijonov album koji je ove godine dobio glavnu nagradu Angulemskog strip festivala. Uloga inspektora Palmera bice poverena Kristijanu Klavijeu ("Posetioci 1 i 2"), a snimanje bi trebalo da pocne naredne godine.

Kristof Gan, reditelj "Pakta sa vukovima" radice film "Avanturista" u kome ce glavni junak biti legendarni Bob Moran, heroj bez straha i mane. Film ce biti akcioni, a za podlogu ce imati burmansko oslobadjanje od britanskog kolonizatora. Predvidjen budzet kretace se oko 30 miliona dolara (33 miliona evra), a Morana ce igrati francuski glumac cije ime jos uvek nije otkriveno javnosti.

Serijal "Dzeremaja" belgijskog crtaca Ermana Ipena bice snimljen kao televizijska serija od dvadeset nastavaka, ali zbog strajka holivudskih scenarista, snimanje je odlozeno za septembar. Dzeremaju ce verovatno glumiti Luk Peri, a Kurdija Malkolm Dzamal Vorner. Za "Dzeremaju i Kurdija" predvidjen je ukupni budzet od 20 miliona dolara, a pilot epizodu radice Dzoe Dante. Ervin Rustemagic, koji sa Ermanom ima filmska prava za Dzeremaju, nedavno je izjavio da je Spilbergu prodao prava na strip seriju Natan Never koja izlazi u Italiji.

Prema poslednjim nezvanicnim vestima iz francusko-belgijskih strip krugova, projekat filma po Zziroovom stripu "Porucnik Bluberi" mogao bi da bude zakljucen do kraja godine. Pretpostavlja se da je budzet oko 250 miliona franaka (38 miliona evra) i da ce se snimati u Sspaniji ili Meksiku. Medjutim, sa Bluberijem treba biti oprezan, jer je u zadnjih dve decenije ovo osmi "sigurni" projekat. Takodje, postoje pregovori da se otkupe filmska prava za Torgala, vikinsku fantaziju strip majstora Van Ama i Rosinskog. U finalnu fazu pregovora ulazi akcioni i spijunski serijal "XIII", nadahnut Ladlamovom atmosferom i nacrtan kinematografskim kadriranjem. "Balada na kraju sveta", poznata saga tandema Makjo-Vikont, priprema se za snimanje u americkoj produkciji, a Kristof Rosinjon bi uskoro trebao da krene sa snimanjem filma po motivima naucno fantasticnog serijala "Nezz".

Prema poslednjim nezvanicnim vestima iz francusko-belgijskih strip krugova, projekat filma po Zziroovom stripu "Porucnik Bluberi" mogao bi da bude zakljucen do kraja godine. Pretpostavlja se da je budzet oko 250 miliona franaka (38 miliona evra) i da ce se snimati u Sspaniji ili Meksiku. Medjutim, sa Bluberijem treba biti oprezan, jer je u zadnjih dve decenije ovo osmi "sigurni" projekat. Takodje, postoje pregovori da se otkupe filmska prava za Torgala, vikinsku fantaziju strip majstora Van Ama i Rosinskog. U finalnu fazu pregovora ulazi akcioni i spijunski serijal "XIII", nadahnut Ladlamovom atmosferom i nacrtan kinematografskim kadriranjem. "Balada na kraju sveta", poznata saga tandema Makjo-Vikont, priprema se za snimanje u americkoj produkciji, a Kristof Rosinjon bi uskoro trebao da krene sa snimanjem filma po motivima naucno fantasticnog serijala "Nezz".

antrfile
POSTO SU PRAVA?
"Filmska prava za stripove nekada nisu bila skupa, ali jacanje komunikacija i globalizacija doprinele su boljim uslovima eksploatacije i povecali zarade - kaze Loran Miler, zaduzen za video trziste pri izdavackoj kuci "Glena" - prava za Asteriksa dostigla su 7 miliona franaka (1,1 miliona evra), medjutim, cene su obicno nize. Za vec poznate likove prava se prodaju za milion do dva miliona franaka (150.000 do 300.000 evra), dok manje poznate serije ne prelaze nekoliko stotina hiljada franaka"

sadržaj

3.

"NOVI STRIP"

Dušan Gačić

PROLOG
Ili odgovor prvi D.Macanu na tekst kolumne (83) u SV br.131

U frazi koju spominje u svojoj posljednjoj kolumni, nije smo strip "dijete novina", nego je to izgleda i sam autor teksta Darko Macan; otuda i sva njegova "pitanja koja mu se postavljaju" i pogledi na stvar, koja se provlače kroz taj tekst. Takva djetinjasta pozicija može biti udobna, ali i od tako podatne matere treba se odvojiti, makako njena sisa izdašna bila. Valja najme, odrasti; inaće riskiramo da nas netko nazove infantilnim.

Ja na primjer, takav problem nemam. Od likovnosti najme, poznajem malo više od (novinske) grafike, a i tekstove nisam čitao samo u strip oblačićima. U tom smislu neskromno priznajem da su mi "horizonti" nešto širi od od formata šarenih strip sveščica. Slično vrijedi i za ostale članove grupe kojoj pripadam.

U osvrtu na grupu "Divlje oko" (Strip vesti br.131) Macan zapravo tambura po nježnim žicama nostalgije nastojeći dozvati potvrdu i priznanje svojim razmišljanjima, i upće nema sumnje da će takva glazba izazvati milokliznu rezonancu u većem broju provincijalnih, balkanskih glava. Ovdje se najme, oduvijek kao posebna kvaliteta njeguje kamena nepomičnost, ne zamaranje mozga i zurenje u jednu točku. Tako se i može desiti da netko (Macan) tko po vlastitim riječima strip gleda kao "umjetnost na" svom "guzic papiru", (pokušavam zamisliti tu sliku), ima obraza upustiti se u kritiku bilo čega, a kamoli nečijih izlož(b)enih radova.

No, dok se ovdje (iz lijenosti, komoditeta Ili neznanja) liju vruće (zapravo konzervativne, malograđanske) suze u strahu od bilo kakve promjene, "Divlje oko" i ja spremamo se na put. I to prema onim "širim horizontima" koje sam već spomenuo; Pa i iza njih.

"Pa ako je Zemlja i okrugla, moje misli nisu kružnica! Ja mislim u tangentama".-rekao je Kristofor Kolumbo (u istoimenoj Krležinoj drami) nekim kenjkavim i zbunjenim mornarima, shvativši da je vrtnja u krug propast za ljudski duh. i pamet.

Makar to bila i vrtnja oko bijelog svijeta.

Kako je s Kristoforom priča dalje tekla, znamo. Zanimljivo je međutim da one unajmljene perače tuđih paluba više nitko ne spominje.

Stoga "Divlje oko" putuje dalje; što dalje od svih mrtvih luka i mentalnih močvara. Za one koje zanima kamo, plan puta priložen je u tekstu "Novi strip".

* * *

NOVI STRIP

U posljednje su vrijeme često postavljana pitanja o budućnosti stripa i sudbini ove umjetničke forme.

Ova pitanja pokazuju zbunjenost i zabrinutost onih koji likovnu naraciju vide isključivo kao jezik formiran unutar industrijskog tiska.

Također otkrivaju da se autori, poneki novinar i infantilni obožavatelji, suočeni s očitim gubljenjem značaja tiskarskog medija, sve više osjećaju kao djeca kojima netko otima najdražu igračku.

Kako strip ili likovna naracija nije ničije vlasništvo, a niti je nastajanje ove umjetnosti u vezi s pojavom bilo kakvog dječaka pa ni onog Žutog prije stotinjak godina, (kaj god, u svakom smislu…), to se ovakva ustrašena pitanja mogu smatrati promašenim.

Najme, strip u tiskanim medijima samo je jedna od faza u razvoju (s)likovnog pripovijedanja od prapovijesti do danas t.j. od pećinske stijene do kompjuterskog ekrana.

Industrijski tisak, (čiji smo zenit imali zadovoljstvo doživjeti), omogućio je slikovnim pričama do tada njihov najveći mogući prodor prema publici, dakle masovnost.

Istovremeno, u tom su se tisku (grafici) uz ciljanu komercijalnost, ali i autorska nastojanja, razvili (uz naglašeni interes za pojedine teme - žanrove) i posve određeni oblici grafičkog likovnog pripovijedanja. U tom smislu govorimo da se formirao specifični govor (novinskog) stripa.

Danas međutim taj tisak atrofira, izlizan i potrošen u svojim mogućnostima I lipsa u utrci s novijim popularnijim i privlačnijim medijima.

Već ova dva razloga čine besmislenim daljnje inzistiranje na grafici kao jedinom izražajnom sredstvu stripa. Uostalom i tim više, jer do dvadesetog stoljeća grafika u likovnom pripovijedanju i nije zauzimala posebno mjesto, a svaku prednost u nadmetanju s računalom gubi već sada.

Slikovno je pripovijedanje započelo, kako je već rečeno (i davno uočeno) u prapovijesnoj spilji. I to onim što danas zovemo slikarstvom. Nastavljeno je u dva smjera: Jedan se kretao prema pojednostavljenju crteža, dakle prema znaku, slovu, abecedi kakvom n.p., pišemo i ovaj tekst.

Drugi pravac slikovnog pripovijedanja lako je pratiti kroz ono što poznajemo kao povijest likovne umjetnosti.

Iz te se povijesti obično izdvaja nekoliko upečatljivih primjera koji povezuju ondašnja likovna dijela s današnjim likovno-narativnim produktima tiskarskih strojeva, stavljajući kao zajednički prepoznatljivi nazivnik upravo uočeni narativni (s)likovni niz, dakle ono po čemu strip prepoznajemo. Navode se poznati primjeri: prapovijesne pećinske slike i crteži, Sumerski mozaici, Egipatski zapisi, grčki friz i vaze, Trajanov stup, tapiserija iz Bayeuxa, freske ( Sopoćani n.p.), ikone (Kovin n.p.), razne iluminacije religijskih tekstova i Biblije, srednjovjekovni manuskripti, religiozni propagandni i informativni letci za puk iz 17. stoljeća, političke satire iz 18. stoljeća, neki nizovi slika F. Goye i drugih slikara (posebno nepregledan broj "Križnih putova" u brojnim crkvama, ilustrirane priče, pa sve do pojave satiričnih časopisa i nadalje, tako dalje i šire…

Odabir baš ovih primjera upozorava na postojanje bogatih likovnih priča ostvarenih najrazličitijim tehnikama u najrazličitijim materijalima.

Ovaj indirektni poziv na kreativni dijalog nije naišao na značajnije odjeke, jer kultura većina konzumenata današnjeg konfekcijskog stripa izvire i završava unutar kulture masovnih medija, a uzde komercijale drže čvrsto pod kontrolom svaki mogući veći autorski iskorak u stranu.

Slika i priča vezane su neraskidivo su nekih 50 000 godina, mijenjajući različite oblike simbioze, polja interesa pa i medije; tvrditi stoga danas da je strip ili likovno pripovijedanje nastalo u krilu novina početkom ovog stoljeća, zaista predstavlja vrlo sužen pogled na stvar.

Treći najvažniji razlog gubitka važnosti industrijskog tiskarskog medija leži dakako u samom autoru, kojemu ono više ne zadovoljava kreativne potrebe i sputava ga okoštalim komercijalnim zahtjevima.

Ovo je momenat kada za autora nestaju medijske obaveze grafičke industrije, pa se time ruše uspostavljene granice likovnom pripovijedanju.

Na scenu ponovo dolazi cijelo povijesno (s)likovno iskustvo (uključivši i nove medije), koje će u novim umjetnički ostvarenim simbiozama sa najrazličitijim poznatim i novim oblicima literarnog, ostvariti djela nekih novih, (od tehnike do tehnike, od materijala do materijala, od priče do priče) različitih oblika, dramaturgija i poetika.

Umjetnik sam odabire u kojem će (s)likovnom mediju i na koji način ispričati svoju priču.

Ne postoji više ni jednoobrazan govor stripa, općepoznata konvencija u čitanju/gledanju i stvaranju likovnih priča. "Čitanje" će se mijenjati od djela do djela, u zavisnosti od načina kako su spojeni materijal i misao.

To je temelj iz kojeg izrasta NOVI STRIP - izrazito, isključivo autorski; emancipiran od naručitelja, daleko od zahtjeva komercijale, uniformnosti i konfekcije.

NOVIM STRIPOM autor nije ograničen okvirima jednog medija, jer su mu otvorene mogućnosti djelovanja najraznovrsnijim materijalima i tehnikama (pripovijedanja), u dvije ili tri dimenzije, virtualnom prostoru i u svim njihovim međusobnim kombinacijama.

I sami kadrovi doživljavaju transformacije, metamorfoze; postaju oblik, masa, svijetlo ili sjena. Mogu, umjesto da omeđe prostor, otvoriti ga živom dešavanju oko nas. Novim stripom autor u kadrove unosi sebe i kadrovima upija svijet u kojem živi.

NOVI STRIP je dio svakodnevnog autorovog življenja; životne potrebe za kreativnom igrom i kreativnim dijalogom. Novim se stripom jedan čovjek obraća drugom, a ne trgovac potrošaču. Ovdje se ne prodaje nikakva roba.

NOVI STRIP nije strogo definirana forma, nego otvara priliku biranju formi. U tom smislu i pitanje o stripu u novinama ili galerijama postaje bespredmetno, jer će se NOVI STRIP pojavljivati na najrazličitije načine u različitim medijima , ovisno o autorskim nastojanjima.

Naravno - ovo otvaranje prema kreativnoj slobodi izražavanja neće samo po sebi omogućiti stvaranje umjetničkog djela. Dosezi djela bit će uvijek uvjetovani autorovim sposobnostima. Značajno je međutim da NOVI STRIP pruža autoru priliku da sam bude gospodar svog stvaralaštva i to na bogatom, ničim ograničenom prostoru izražajnih mogućnosti.


DUŠAN GAČIĆ ( I malo Irena Jukić Pranjić) 16.08. 2001. Godine


---------------------
P.S.
Nervoznima, kojima bi se mogao oteti uzvik kako "To nije strip!", treba reči da "strip" već odavno i unutar novinske, tiskarske industrije nije "strip". Sve češće se n.p. koristi sintagma "grafička novela", same trake (strips) u kreativnom su smislu odavno napuštene I "izvan mode", a crtež (la bande dessinee) odavno je ravnopravan s drugim grafičkim izražajnim sredstvima. U početku su to ionako pak, bili "roman u slikama", "novinski film"ili "crtani roman".
Stripom dakle, možemo zvati svaku narativnu likovnost čija dramaturška struktura otkriva (sinkopirano) kretanje, jer taj naziv nije opisni nego kolokvijalan.

P.P.S.
Irena kao jedna od potpisnica teksta mora u svoje ime još dodati - sintaksa "novi strip" trebala bi podrazumijevati "emancipirani strip". Emancipacija lat. (e + mancipium - kupljeni rob) 1. oslobođenje od zavisnosti, podčinjenosti, ugnjetavanja; dobivanje samostalnosti; osamostaljenje; oslobođenje od predrasuda; 2. pravn. proglašenje punoljetnosti.

sadržaj

4.

S ONE STRANE SVESTI

Ilija Bakić

ZORAN JOVIĆ - LETAČ, STRIP AUTOR

S ONE STRANE SVESTI

Razbarušen crtež, čas pretrpan detaljima, čas sveden, naseljen uobičajenim i čudesnim bićima zaokružuje strip kao delo ovog autora posebnog rukopisa i senzibiliteta

Među najvažnijim promenama koje je andergraund strip doneo na ove prostore jeste i demetropolizacija stripa odražena u činjenici da se on stvara i u velikim ali prevashodno u malim mestima a da se njegovi autori ne osećaju krivim zbog toga. Jedan od takvih strip stvaralaca je i Zoran Jović Letač (1967) iz Banatskog Novog Sela blizu Pančeva. Njegov rad na "pričama u slikama" bitno je vezan za selo u kome živi što mu otvara brojne teme kojima lokalni kolorit daje posebnu atmosferu. Ovo otvaranje drugačijih prostora za strip i jeste odlika andergraunda koji se ne libi da uđe u sve, do tada, "nestripovske" sredine (od malih zajednica, geta do kanalizacije), upozna bizarne (anti) junake i njihove doživljaje u iskrivljenim svetovima naizgled različitim od onog na koji smo navikli (u stvari, njihova sličnost velika je i krajnje uznemirujuća).

Rat iz vizure malog pojedinca

Letač je, u skladu sa svojom alternativističkom koncepcijom umetnosti, i član benda "Napred u prošlost", znanog u krugovima ljubitelja andergraund roka. Od nastanka strip škole - kružoka "Kuhinja" njen je aktivni polaznik. Bavi se novinarstvom za lokalni list "Naše novine" u Banatskom Novom Selu, a osnivač je i Alternativnog kulturnog kluba Novog Sela. Stripove je objavljivao u časopisima i fanzinima koji izlaze širom Jugoslavije te u Italiji, Sloveniji, Portugaliji itd.

Za deset godina intenzivnog bavljenja stripom Letač je objavio šest svezaka mini-stripova ("Pusti dete nek se igra", "Vodič kroz kafenu šolju" 1 i 2, "Pao Rus u kupus", "Put do srca dečaka vodi preko stomaka" i "Moja sestra i njena ćerka" i dva "dugometražna" stripa. Prvi "Ratni dnevnik u stripu - NATO bombardovanje Jugoslavije" čini 40-tak sličica svakodnevice mobilisanih rezervista, njihovih strahova, snova, čudnih vizija i događaja. Letač nema nameru da otkriva velike istine i mudrosti već da rat predstavi iz vizure malog pojedinca, a u njegovim stripovima to je golišavi i tršavi, bezazleno smotani momak; ovog puta on-njegova koža prigodno je dezenirana maskiranim flekama.

"Dugometražni" strip

"S one strane svesti", novi "dugometražni" strip, izdanje "Kulturbunt" 2000.g. fantazmagorija je o tome šta je junak našao na kraju duge i kako je nakon tog otkrovenja, poleteo do zvezda i tako opravdao svoje umetničko ime Letač. Lako i ubedljivo autor iz etno nivoa priče prelazi u arhitipski univerzalizam, zadržavajući finu dozu začudnog i humornog kako na narativnom tako i likovnom planu. Razbarušeni, neobavezni crtež, čas pretrpan detaljima, čas sveden, razbijen u komade ili ceo (preko čitave strane), naseljen uobičajenim i čudesnim bićima i objektima, dinamizuje i zaokružuje strip kao delo autora posebnog, prepoznatljivog rukopisa i senzibiliteta.

Objavljeno: Dnevnik, Novi Sad, 23.07.2001.godine.

sadržaj

5.

ON-LINE (4.)

Srđan Aćimović
achim@bitsyu.net

Prošle godine svetlost dana ugledao je i servis "Keenspace" (keenspace com, naravno), produžena ruka "Keenspota", koji pruža slične usluge svim on-line autorima, ma koliko amaterski bio njihov rad. Već sada lista stripova na ovom sajtu broji više od 2000 članova. U ovolikom izboru teško je izdvojiti svoje favorite, a moglo bi se rećI da važi i jedno uopšteno pravilo interneta: Naći ćemo ono što nam je potrebno, ali tek posle duge potrage.

Ipak, neki autori su uspeli da se izdvoje. Jedan od njih je svakako kanadski autor mistično potpisan sa Damonk (koji je u svom stripu rekao gotovo sve o sebi - osim svog imena), najbolji primer inventivnosti, ali i korišćenja interaktivnosti koju pruža internet. Verovatno je slab crtež uzrok slabe prođe njegovog stripa "Framed" (framed.keenspace.com)- izuzev kod brojnih fanova među drugim crtačima. Stripu je za malo izmakla "Cartoonist's choice" nagrada za najbolji koncept, koji glasi ovako: Autor stripova amater Damonk, zarobio je četvoro ljudi iz stvarnog sveta u svoj strip pod nazivom "Framed" (što im možda ne bi teško palo da "Framed" nije cenzurisan strip, te njegovi junaci uopšte ne poseduju seksualni nagon). U stripu se pojavljuje još niz, isključivo nacrtanih junaka, kao što su Ričard Nikson, Art Garfankl, Valdo, poznati lik iz skrivalica, džinovski navalentni krompir, oživljeni natpis (?!) ovenčan nominacijom za CC nagradu za najbolji lik neodređenog pola. Svi su oni rezultat igara rečI koje je Damonk koristio da bi mučio svoje zarobljenike.

I dok odsustvo gotovo svake smislene radnje može da iritira, dotle lucidan humor uvek iznova osvežava. Tako, u jednom momentu Damonk uspeva sam sebe da zarobi u sopstveni strip i da svojim zarobljenicima priliku da mu se fizički osvete. Za to vreme (tj. u vreme kad su na sajtu "Framed" išle pomenute epizode) u drugim stripovima počele su se misteriozno pojavljivati poruke tipa: "Upomoć, zarobljen sam u sopstvenom stripu: Damonk!", neupadljivo, na naslovnoj strani novina koje čita Majk iz CRFH!!! ili u kafeu, na panou sa cenovniku u "Avalonu", i mnogim drugim - to je nesrećni Damonk iz sveta stripa, a uz pomoć svojih kolega crtača, pokušavao da javi svojim prijateljima kod kuće u kakvoj se nevolji našao. Dotični su ga na kraju spasli, a mora se priznati da je ovu farsu Damonk izveo ubedljivo i dokumentaristički, uostalom kao i ovu najnoviju: njegovi junaci su trenutno u bekstvu, pojavljuju se u raznim drugim stripovima samo na ternutak, bežećI, a u njihovom matičnom stripu - nema ih.

"Cartoonist's choice award" za najbolje dizajniran sajt bez konkurencije je dobio "Keenspaceov" (stari podatak, jer nedavno je regrutovan u "Keenspot") pulen "RPG world" (rpgworldcomic.com) autora Iana Jones-Quartey-a, strip koji, istina, ima i svojih mana, kao što su prenaglašenost dramskih i akcionih scena, takoreći sklonost patosu. Ipak, ovaj strip o grupi epskih junaka iz nekakve kompjuterske igre, osvojio je i nagradu za najbolji "strip inspirisan igricama". Iskreno sam se iznenadio kad sam video veliki broj stripova koji spadaju u ovu kategoriju.

Valja pomenuti I "Fans!" (faans.com), scenariste T. Campbella, crtača Jasona Waltripa, priča o klubu ljubitelja naučne fantastike koji biva uvučen u razne teorije zavere sa nezaobilaznim F.B.I.-jem u pozadini. Ma koliko stereotipan bio ovaj koncept, radi se u stvari o crtački I scenaristički profesionalno urađenom stripu, jednoj od najozbiljnijih serija te vrste na mrežI, čiji zapleti su daleko odmakli od banalnih zarobili-me-vanzemaljci-pa-bežim-akcionih sekvenci koje se često mogu videti u serijalima ove tematike. Dosije-X aroma ovog stripa može biti već viđena, ali ja ga ipak preporučujem.

Ranije pomenuti "Chopping block" takođe je našao utočIšte na "Keenspace-u", kao i "Boxjam doodle", i mnogi drugi visoko kotirani stripovi.

I pored pogodnosti koje "Keenspot" I "Keenspace" pružaju (ili možda baš zbog njih), mnogi autori su zadržali svoju nezavisnost, tako da I dalje sami obavljaju svoje "menadžerske" poslove. Jedan od takvih je I "PvP" ili "Player versus Player" (www.pvponline.com) Scotta Kurtza, još jedan strip o kompjuterskim zaluđenicima, ovaj put u svetu kompjuterskih igara. Nadahnutog crteža, ovaj strip govori o redakciji igračkog časopisa, 'igroholicima' skromnog privatnog života. Mnogo toga će ostati nejasno onima koji ne spadaju u kategoriju 'redovnih igrača', kao na primer, zašto se jedan trol našao među članovima redakcije. No, ovaj strip se ipak nalazi na 7. mestu "Fans top ten" liste.

"Kevin and Kell" (kevinandkell.com), Billa Holbrooka, osvajač "Cartoonist's choice awards" za antropomorfni strip i 8. mesto na "Fans top ten listi", počiva na bizarnoj ideji braka između nežne vučice i robusnog zeca, koji moraju da nauče da sputavaju svoje predatorske, odnosno biljojedske instinkte. Rezultat ove neobične veze je, naravno, beba zec-mesožder.

Vredi pomenuti "Bob and George" (bobandgeorge.com) Davida Aneza, strip čiji je humor koncipiran na apsurdu, a crtež, sasvim inovativno, na sprajtovima - pikseliziranim junacima kompjuterskih igrica. Na ovaj način efektno je povučena veza između dve manifestacije kompjuterske zabave. Autor je efektno parodijski osmislio svoj stil, praveći verovatno prvi korak u stvaranju posebne estetike kompjuterskog stripa (a pod tom mislim stripa stvaranog na kompjuteru, jer većina on-line autora još uvek radi sa papirom i olovkom, dok kompjuter ostaje samo 'izdavačko' sredstvo).

Korak dalje u odnosu na "Bob and George", ovaj put u tematskom pravcu, učinili su stripovi kao što je "Online life" (onlinelife.keenspace.com) Michaela Powera, koji i radnju prenosi na kompjuter. Dok se autor "Bob and George-a" ograničavao na standardne junake, prikazane kompjuterskim stilom, autor "Online life-a" čitaocima predočava čitav kompjuterski ekran, mesto radnje je internet, a junaci su prisutni preko svojih internet naloga, i prikazani sprajtovima koje koriste pri igranju igara. Logično, negativac je mistično internet-biće čiji je cilj da im zamrzne vezu.

Par hiljada godina unazad, i naićI ćemo na lucidni strip "When I was king" (www.demian5.com) švajcarca Demiana, koji pokazuje koliko je ludilo blisko genijalnosti, jer se ovom stripu lako prašta sva morbidnost, čak perverznost, na račun genijalne inventivnosti. Strip predstavlja nekakve antičke zapise, nešto između hijeroglifa, pećinskih crteža i crteža na grčkim vazama, koji pričaju storiju o kralju koji je slučajno ostao bez krune i odela. "When I was king" može se naći na navedenoj adresi, odnedavno dovršen, jer radi se o zaokruženoj priči u pet poglavlja.

Postoje, naravno, i sajtovi kao Ucomics.com, www.blondie.com, www.dilbert.com i drugi, koje sam namerno obišao, jer nude već objavljene novinske stripove, među njima i legendarne "Peanuts", "Blondie", "Calvin & Hobbes" i niz drugih, starih i novih novinskih stripova. Ovu temu sam zaobišao jer pomenuti sajtovi imaju prevashodno marketinšku, a ne izdavačku svrhu, a stripovi pravljeni prvenstveno za izdavanje na papiru ne mogu se nazvati on-line stripovima - to čak ni sami on-line autori ne žele, ma koliko to bilo laskavo za njih.

Koncepti "globalnog sela" i "petnaest minuta slave za svakoga" postali su bliži zahvaljujući pojavi interneta, a korak u tom pravcu učinio je i strip, zahvaljujući on-line izdavaštvu. Ipak, to možda ne bi bilo dovoljno da opravda postojanje on-line stripa, da ovaj ne poseduje i druge, važnije adute: pre svega kvalitet; zatim formiranje nove strip-scene, koja će se svojim stilom, estetikom, tematikom, ali naravno i nesputanošću i iskrenošću, bitno razlikovati od postojećih strip-scena.

sadržaj

6.

JUŽNJAČKA UTEHA No 24.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu

NEKOLIKO DOBRIH LJUDI

Ideja udruzivanja autora u strip grupe nije stvar novijeg datuma (ili bar ne ekskluzivno), sto najbolje pokazuje druzba Beogradski krug koja je, koliko je meni poznato, radila (a gde bi drugo?!) u Beogradu pred samo izbijanje drugog svetskog rata. Djordje Lobacev, Konstantin Kuznjecov, Nikola Navojev, Sergej Solovjev su samo neke crtacke vedete Beogradskog kruga koje su svojim radovima ukrasavale stranice Politikinog Zabavnika, Mike Misa, Mikijevog carstva itd, mada autori ni pomisljali da postavljaju temelje strip umetnosti u nas. Mladi i siromasni (kako to nekako ide zajedno!) ruski imigranti bili su zainteresovani za zanatski deo posla i njegovo sto bolje odradjivanje, sto je kao direktnu posledicu imalo punjenje njihovih vecno praznih dzepova. "Međusobno druženje, neposredno razmenjivanje iskustava ili nekakvo samoorganizovanje u sindikat bili su luksuz." kaze o pomenutim autorima gospodin Slobodan Ivkov o autorima iz ove grupe.

U vreme kada sam odrastao na stripu, grupe strip autora su bile u ekspanziji. Tada mladi momci u Zagrebu su pomerali granice medija u Novom Kvadratu, radeci uzbudljive i nove stvari koje na ovim prostorima pre njihovog delovanja nisu bile vidjene. Mladi momci u Beogradu su se kretali u nekom drugom pravcu, na svoj nacin redefinisuci strip umetnost u grupi Beogradski krug 2, drzeci se vise klasicnih obrazaca koje su potom u svojim stripovima presispetivali. Na staroj Jugoslovenskoj sceni bila je tu Tus grupa u Makedoniji, i (ako se ne varam) Bahaus 7… Ako pricamo o formalnim grupama. Ako pricamo o neformalnim, njih je bilo mnogo vise. Svojevremeno je, recimo, bilo mnogo buke niko cega u pricama o "grupi autora" okupljenih oko projekta Tarzana u Novom Sadu, gde su sami autori poricali postojanje bilo kakve formalne grupe. Takodje vredne pomena bili su i povremene komune, u koje su se autori kratkotrajno udruzivali radi rada na nekom zajednickom projektu. Projekat "Spray, ili jedite vise supe", kao i projekat posvecen legendarnom stripu Vindzora Mekeja "Little Nemo" zapoceti su (iako ne i privedeni kraju), cini mi se, na tim principima.

Vec neko vreme na ovim prostorima funkcionise strip-grupa Momci sa promenjljivim clanstvom, osim naravno Nikole Vitkovica i Gorana Rajsica koji su tu starosedeoci. O Momcima se dosta zna, pa ovde samo treba dodati da se pored stripa bave i nekim drugim oblicima umetnosti i performansom, i da im, iako ih mozda ne volite, ne mozete poreci hrabrost i kreativnu energiju koju nemilice rasipaju u svojim samoizdatima. U Valjevu (koliko je meni poznato) funkcionise grupa Crni krec, koja se bavi "raznim umetnostima" u koje naravno podpada i strip, a cine je Milivoj Kostic, Dejan Bogicevic, radoje Pavlovic, Milovan Marijanovic, Aleksandar Pojak, Danijela Pantelic i Drago Protic, te drugi pridruzeni clanovi. Radovi Crnog kreca javnosti su predstavljeni kroz fanzine Crni krec, Pomamna nozdrva i Strip box.

Paznje je vredan fenomen koji karakterise poslednju deceniju dvadesetog veka. U pitanju je pojava udruzivanja astrip autora (prevashodno mladi) oko skola stripa, sto jeste praksa koja se u ovoj zemlji praktikuje tek od pre nekih 7-8 godina (iz prosotg razloga sto odprilike tada pojavljuju prve redovne skole stripa na ovim prostorima; barem koliko sam ja upoznat). Mladi autori se tu susrecu (poneki i po prvi put) sa istomisljenicima, razmenjuju misljenja i mogu da uce od svojih vrsnjaka, koliko i od svojih predavaca. Duzim druzenjem taj nacin formiraju jezgro koje se tesnje povezuje i pocinje da saradjuje po principima crtac-scenarista, crtac-tuser i u vidu par drugih mogucih kombinacija, kao i (sto je mozda i bitnije) dugotrajna prijateljstva. Strip skole su okvir koji je dovoljno labav da svakom clanu pruzi apsolutnu slobodu u njegovom stvaralastvu i dovoljno cvrst da moze da obezbedjuje zajednicki nastup autora na izlozbama i drugim strip manifestacijama.

sadržaj

7.

QMOVA KOLUMNA (74)

Bojan M. Đukić
bonjy@comicartist.com

POREZ, ŠLJAKA I DŽO SATRIJANI

sadržaj

8.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (84)

Darko Macan
darko.macan@zg.tel.hr

DIVLJE OKO - DILEMA DRUGA

"Ovo što predlažem je nešto novo," kaže Joshua York na jednom mjestu romana Fevre Dream Georgea Martina, "a novo je uvijek opasno."

Da li sam se zato osvrnuo na izložbu "Divljeg oka" onako kako sam se osvrnuo? Da li me je, konzervu osvjedočenu, prestrašila mladost i svježina ideja koji su izbijali iz izloženih radova, da li sam u predloženom novome vidio smrt svega starog i dragog, vlastitu izlišnost?

Mislim da nisam, mislim da je u pitanju suštinskiji raskol.

Na jednom mjestu svoje bitne knjige Understanding Comics Scott McCloud ugrubo dijeli strip autore na inovatore i pripovjedače. Podjela nije striktna ni fiksna (sâm McCloud spominje raspon arta spiegelmana od ranih eksperimenata do klasičnog "Mausa"), ali odražava staru diskusiju - o odnosu forme i sadržaja - koja je ujedno i drugo pitanje što mi se postavilo na izložbi "Divljeg oka".

"Divlje oko" prvenstveno promišlja formu. Promijeniti tehniku, promijeniti dimenzije, iskoračiti iz papira … Sadržaj je tu usputan ili barem neprikladan za galerijsku prezentacije (Anžlovarovo "Pismo bratu"). Gačićeve skulpture, na primjer, variraju njegovu naizgled vječnu preokupaciju velegradskog usamljenika izgubljenog među mladim bandama silovatelja, ali je variraju bez sadržajnih inovacija, eksperimentirajući isključivo na vizualnom planu.

Eksperiment u umjetnosti, kao uostalom ni u znanosti, ne može, mislim, biti svrha samome sebi. Eksperimentiranje je potrebno, inovacije su dobrodošla infuzija, ali uspjeh pokusa biti će vidljiv tek ako preoblikovanje forme zaživi u sprezi sa sadržajem, skulptura će postati strip tek kad nam uspije reći nešto što dvije dimenzije nisu bile u stanju.

Devedesetdevetpostotni sam pripovjedač, vezan uz sadržaj, i priznajem da sam na izložbu "Divljeg oka" otišao s malo straha pred moćnom lokomotivom novoga i spreman ukrasti dobru ideju, naiđem li na koju. Vratio sam se skoro prazne vreće i smijući se od olakšanja.

"Divlje oko" pokazalo se relativno pitomim, pudlica na čijim dvorišnim vratima tek piše da je unutra oštar pas.


***
Drugi krug nagradne igre koju sponzorira Divlji Duško. Jedan katalog "Divljeg oka" prvome (prvoj) koji na stranicama SVesti glasno kaže što misli o formi, sadržaju ili mojim predrasudama. Tekstove šaljite Zlatku, on je sudac.

sadržaj

9.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti

-IZLOŽBA DANIJEL ŽEŽELJA
Od 8. septembra do 7. oktobra će radovi Danijela Žeželja biti izloženi u Correzzola (Padova), Italija. Izložba je posvečena fotografiji (Mignon i Umicini), ilustraciji i stripu (Danijel Žeželj).
www.labirintidiluce.it



-ASTERIX II...
Producenti novog filma sa ovim popularnim likom su otvorili zvaničnu web stranicu najnovijeg, drugog po redu, filma. Naslov novog filma je "Asterix And Obelix: Mission Cleopatra", a ako ste zainteresovani, pa još malo znate i francuski, onda je za vas prava adresa sledeća:
http://missioncleopatre.com/



-EXPO 2001
Ove godine se EXPO 2001, festival malih izdavača, održava od 14. do 16. septembra, u dvorani Holidej In-a, Bethesda, Maryland. Ono što je nama, koji nemožemo tamo otići, zanimljivo, svakako je njihov izbor stripova koji je nominovan za Ignatz-ovu nagradu. Dakle...
Nominacije za The EXPO 2000 Ignatz Awards su:
Outstanding Artist
-Donna Barr, The Desert Peach, A Fine Line Press
-Jason Lutes, Berlin, Drawn & Quarterly
-Carla Speed McNeil, Finder, Lightspeed Press
- Tony Millionaire, Maakies, Fantagraphics Books, Sock Monkey, Dark Horse
- Jim Woodring, Frank, Fantagraphics Books
Outstanding Graphic Novel or Collection
-Mail Order Bride, Mark Kalesniko, Fantagraphics Books
-Snake 'n' Bacon's Cartoon Cabaret, Michael Kupperman, Avon Books
-Box Office Poison, Alex Robinson, Top Shelf Productions
-Safe Area Gorazde: The War in Eastern Bosnia, 1992-1995, Joe Sacco, Fantagraphics Books
-Jimmy Corrigan: The Smartest Kid On Earth, Chris Ware, Pantheon Books
Outstanding Story
-'Popeye the Savior Man', Jumbo Jape, Sean Bieri, self-published
-'Stocks Are Surging', The Collected Hutch Owen, Tom Hart, Top Shelf Productions
-Herobear and the Kid No. 2, Mike Kunkel, Astonish Comics
-'Bygone', Flipper Vol. 2, Rutu Modan, Actus Tragicus/Top Shelf Productions
-The Nimrod No. 5, Louis Trondheim, Fantagraphics Books
Promising New Talent
-Tomer and Assaf Hanuka, Bipolar, self-published
-Mike Kunkel, Herobear and the Kid, Astonish Comics
-Metaphrog, Louis: Red Letter Day, Metaphrog
-Rutu Modan, Flipper Vol. 2, Actus Tragicus/Top Shelf Productions
-Ben Steckler, Get BenT, self-published
Outstanding Series
-Magic Whistle, Sam Henderson, Alternative Comics
-Mjau Mjau, Jason, Jippi Forlag
-Herobear and the Kid, Mike Kunkel, Astonish Comics
-Berlin, Jason Lutes, Drawn and Quarterly
-Finder, Carla Speed McNeil, Lightspeed Press
Outstanding Comic
-Sequential No. 6, Paul Hornschemeier, I Don't Get It Press
-Mjau Mjau No. 7, Jason, Jippi Forlag
-James Kochalka's Sketchbook Diaries, James Kochalka, Top Shelf Productions
-Herobear and the Kid No. 2, Mike Kunkel, Astonish Comics
-Frank No. 4, Jim Woodring, Fantagraphics Books
Outstanding Minicomic
-Jumbo Jape, Sean Bieri, self-published
-Tepid Spring 2001, John Hankiewicz, self-published
-Amy Unbounded No. 12, Rachel Hartman, Pug House Press
-Democracy: Mime Complaint No. 5, Jesse Reklaw, self-published
-Low Jinx 3: The Big Rip- Off, various, edited by Kurt Wolfgang, Noe-Fie Mono-Media
Outstanding Online Comic
-When I Am King, Demian 5,
www.demian5.com
-'Future Genies of Mush Past,' Ben Jones,
www.usscatastrophe.com/cannon/jones_b/future_g_old/index.htm
-I Can't Stop Thinking, Scott McCloud,
www.scottmccloud.com/comics/icst/index.html
-Zot! Hearts and Minds, Scott McCloud,
www.scottmccloud.com/comics/zot/index.html
- Jeremy, Jonathan Morris,
www.ape-law.com/jeremy

Ovi ne dobijaju nagradu, ali kažu ljudi da su važnu...:)
The jurors for the Expo 2001 Ignatz Awards are:
Matt Feazell
Roberta Gregory
Jon 'Bean' Hastings
Sam Henderson
James Sturm



-USAMLJENI KAUBOJ... (ispravka)
Kreator jednog od najvećih francuskih strip junaka, kauboja Taličnog Toma (Lucky Luke), umro je 16. jula (a ne 20. jula), u 78 godini života.
Greška se javila zbog činjenice da su news servisi 20. jula preneli tu informaciju kao najnoviju vest bez napomene da je ipak stara par dana...
Tek sada, retroaktivno, je objavljen i datum...:(

sadržaj

10.

LINKOVI

Strip Vesti

-75 epizoda Alan Forda online!!!
http://home.swipnet.se/alanford

sadržaj

11.

DATUMI

Strip Vesti

Datumi od 24. avgusta do 7. septembra

25. avgusta 2000. U stotoj godini života, u američkoj državi Oregon, umro je Carl Barks (Karl Barks) tvorac legendarnog Paje Patka.

27. avgusta 2000. Alternativni Kulturni Klub u Banatskom Novom Selu je priredio promociju strip fanzina Kuhinja. Među gostima je bio i Aleksandar Zograf, koji je objasnio istorijat ovog projekta, nakon čega je bio projektovan i četrdesetominutni animirani film "Brutalna bolnica" (Hopital Brut), u produkciji francuske autorske grupe Le Dernier Cri.

29. avgusta 2000. Otvorena je izložba francuske avangardne autorske grupe Le Dernier Cri (Zadnji Krik), pod nazivom Hopital Brut. Izložba je otvorena u KUD France Presseren u Ljubljani gde su iste večeri prikazana i dva animirana filma ove autorske grupe: "Le dernier Cri" i "Hopital Brut".

---------

27. marta 1901. Rođen je Carl Barks (Karl Barks) tvorac legendarnog Paje Patka na farmi u Merrill-u, u Oregonu.


Izvori:
HiES, "Calendrier du centenaire", "Istorija Jugoslovenskog stripa" Slavka Draginčića i Zdravka Zupana, i monografija "Maurović" Veljka Krulčića, "Pegaz" Žike Bogdanovića, "Strip Vesti".

sadržaj

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad